Page 175 - KNJIGA SAŽETAKA
P. 175

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA



               Marija Đaković, prof.
               Prva ekonomska škola, Zagreb


               Mogućnosti pristupa religijskim sadržajima u likovnoj
               umjetnosti – primjeri primjene u nastavi vjeronauka


               Kršćanstvo nikad nije bilo zbunjeno što se tiče definiranja svrhe umjetnosti: ona je sredstvo
               koje nas podsjeća na ono što je doista važno (uprizorenje evanđeoske poruke), a konačni joj je
               cilj  da  nas  tim  podsjećanjem  učini  boljim  ljudima  (sličnijima  Kristu).  Od  samih  početaka
               kršćanstvo se koristi likovnim formama kao nositeljima kršćanskih sadržaja, od jednostavnih
               likovnih formi koje postaju kršćanski simboli (riba, sidro), preko prikazivanja sadržaja iz Starog
               zavjeta i Novog zavjeta, a kasnije iz života mučenika i svetaca, koja su služila onima što ne
               znaju čitati sve do ozakonjenja štovanja svetih slika na Drugom nicejskom koncilu 787.  godine.
               Unatoč tomu, većina vjernika, pogotovo na Zapadu, ostaje ili nezainteresirana za religijske
               sadržaje  u  likovnoj  umjetnosti  ili  u  površnom  pristupu.  Kako  bi  likovna  umjetnost  mogla
               ispunjavati tu plemenitu svrhu promicanja kršćanske poruke i vrlina, trebalo bi joj pristupati na
               način na koji se kršćanski istok odnosi prema ikonama.
               Ikona na grčkom jeziku znači slika, ali to nije obična slika, ona potiče na molitvu i poziva na
               interakciju, postavlja pitanje, traži odgovor, aktivira razmišljanje, pobuđuje osjećaje. Ali da bi
               došlo do uspostavljanja odnosa, netko nas mora naučiti čitati slike, dati nam upute za upotrebu.
               Muzeji to ne čine, tumačiti slike za njih je valjda svetogrdno. Tomu nas nisu naučili ni u školi,
               kroz analizu pjesama smo itekako otkrivali „što je pjesnik htio reći?“, likovna djela nismo
               analizirali, eventualno u smislu stila i tehnike, ne i u smislu sadržaja.
               Primjeri upotrebe djela likovne umjetnosti u nastavi: razmatranje (meditacija) slike  (Henry
               Ossawa Tanner, „Anđeli su se ukazali pastirima“,  William Holman Hunt, „Svjetlo svijeta“);
               interpretacija slike/skulpture (Donatello, „Marija Magdalena“, Velazquez, „Predaja Brede“);
               problemski pristup (autoportreti vs. selfie).
               Primjeri nastavnih jedinica u kojima je slika dominantno metodičko sredstvo: 1) Isus Krist –
               pravi Bog i pravi čovjek (1. razred): za motivaciju može poslužiti slika „Krist u pustinji“ Ivana
               Kramskoja  u  kojoj  je  naglašeno  Isusovo  čovještvo,  a  u  središnjem  dijelu,  pogotovo  za
               objašnjavanje definicija  Kalcedonskog koncila, vrlo je prikladna ikona  Krista spasitelja;  2)
               Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla (4. razred): za stvaranje problemske situacije slika
               „Strpljivi Job“, a za sintezu „Raspelo“ Salvadora Dalija.


               Ključne riječi: likovna umjetnost, nastava vjeronauka, meditacija slike, metodička sredstva
























                                                                                                               175
   170   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180