Page 30 - AM201208
P. 30
10 Djaluna 7 desèmber 2020
ARUBA
Prome Minister Evelyn Wever-Croes:
Mantené karentena despues di biahe pa eksterior
KRALENDIJK -- Re- despues ku a kumpli ku e hende, uza tapaboka kon- perashon di tur hende pa i un fin di aña un poko mas
sientemente biahe di ru- tèst di Covid, ta urgi kada stantemente i apliká regla kombatí e vírus pa por trankil.
bianonan a oumentá, Ku siudadano pa mantené nan di higiena hopi mas severo. drenta temporada di Pasku
e oumento aki a konstatá mas den karentena pa 10 Esaki ta yuda prevení pa no
un fuente nobo di konta- dia. Pues apesar ku a hasi transmití e vírus na un otro
gio na Aruba. Esaki ta bin e tèst di Covid i el a sali familiar.
komo ku por kontagiá ku e negativo, ta rekomendabel Banda di esaki tin mas
vírus na momento ku ta den pa mantené karentena mas kaso den cluster, esta gru-
eksterior i trese esaki bèk tantu posibel. E motibu pa ponan di hende ku ta huntu
Aruba. Promé Minister E- kua ta rekomendabel pa i pega ku e vírus (famia,
velyn Wever-Croes durante hasi esaki ta pasobra por na trabou). P'esei ta keda
rueda di prensa di Gobièr- resultá ku e vírus por mani- rekomendá tur hende pa
nu di Aruba a asentuá ku e festá su mes despues di al- sigui e reglanan di higiena
eksigensia di tèst pa Covid gun dia ku a bolbe bèk. i distansia. Laba man mas
ta keda vigente pa tur siu- Pues apesar ku e karen- tantu posibel ku habon pa
dadano. E vírus no ta dis- tena aki no ta obligatorio 20 sekònde òf uza sanitizer,
tinguí di nashonalidat, pues i kisas no tur hende por mantené distansia di 1,5
ta importante pa tur lokal kumpli kuné dor di por meter i uza tapaboka.
kooperá i respetá regla ora ehèmpel trabou, ta pidi pa Promé Minister a
ku ta bin bèk di biahe. ta atento pa tene mas tan- ekspresá ku gobièrnu i ko-
Unabes bèk na Aruba i tu distansia ku por di otro munidat ta konta ku koo-
Minister Xiomara Maduro:
Mihó maneho finansiero a baha debe nashonal na 2018
ORANJESTAD - florin ku un peso di 76.7%. di 2.4% kompará ku aña
Djabièrnè Parlamento di Kompará ku 2016, den 2017, pero e peso di e debe
Aruba a trata e Kuentanan aña 2017 e debe ta subi ku aki riba ekonomia si a baha
Anual di Pais Aruba pa e 175.9 mion florin ku ta 4.4% bai na 75.4%.
añanan 2016, 2017 i 2018. di subida. Den aña 2018 e E bahada den e kuota di
Den e Kuentanan Anual por debe ta bolbe subi debí na debe ta indiká ku apesar ku
sigui, entre otro, desaroyo di tur e desafionan ku Gabi- den aña 2018 Gobièrnu a
e debe nashonal di Aruba. nete Wever-Croes a haña su hañ'é ku hopi desafio, tòg a
Asina por wak ku den mes aden, pero asina mes e pèrkurá pa hiba un maneho
aña 2016 e debe tabata subida aki no tabata asina finansiero prudente pa logra
4021.3 mion florin i su kuo- grandi manera na aña 2017. kibra ku e tendensia di krea
ta di peso riba ekonomia di Den aña 2018 e debe a debe ku ta pone un preshon
e pais tabata na 75.7%. Na bai na 4298.8 mion florin, grandi riba finansa públiko
aña 2017 por mira ku e debe ku ta un oumento di 101.6 i ekonomia di e pais.
aki ta subi na 4197.2 mion mion florin ku ta un subida
Minister Xiomara Maduro ta informá:
Kuentanan anual di Aruba ta revelá mihó
saldo operashonal
ORANJESTAD - tunan di Pais Aruba a den di e sifra aki por mira kon ta lokual a yuda e saldo. Sinembargo den 2018 ta
Djabièrnè Minister di Fi- e añanan 2016, 2017 i 2018. gobièrnu a manehá su en- Den 2017 ta e provishonnan mira un kambio unda e dé-
nansa tabata na Parlamento For di e sifranan ta bira tradanan i su gastunan. rònt di préstamo estudiantil fisit di e saldo operashonal
pa trata e kuentanan anual bisto ku e saldo operasho- Den añanan 2016, 2017 ta lokual a marka e resul- ta baha, siendo ku no tabata
di Pais Aruba pa añanan nal ta mihorá na aña 2018, i 2018 e resultado nèto di e tado. tin e deskarganan manera
2016, 2017 i 2018. Pa sera indikando un mihorashon saldo di operashon tabata Si no tabatin e ñapanan den 2016 i 2017. Esaki ta
e siklo presupuestario pa den e maneho finansiero na respektivamente un défisit aki, e défisit lo tabata mas indiká un mihorashon den
e añanan aki Parlamento Aruba. di 134.9, 153.5 i 147,1 mion. grandi. Pues tabata elemen- maneho di gobièrnu di su
mester aprobá e saldo o- E resultado di e maneho Den 2016 i 2017 e resultado tonan insidental i no mane- entradanan i gastunan di
perashonal (explotatierek- finansiero di gobièrnu ta a keda afektá grandemente ho finansiero serio ta lokual operashon ku ta resultá den
ening) ku ta duna un bista keda manifestá den e sifra pa deskarga (vrijval). Den a kondusí na e resultado di un mihorashon den maneho
di kon e entradanan i e gas- di e saldo di operashon. For 2016 ta e provishon di SVB 2016 i 2017. finansiero di Aruba.