Page 69 - Skolski casopis - ju os sutjeska
P. 69

Nauka i matematika           -           Science and mathematics

             Školski naučnoistraživački časopis - School science and reserach journal                     Broj 1 – Volume 1                     jun 2020.

            dobijanje elemenata težih od urana izlaganjem urana neutronskom fluksu, pri čemu će izotopi urana,

            kao i svi drugi, postati beta minus radioaktivni izotopi urana. Takav raspad bi ih pretvorio u izotope
            elementa broja 93, koji u prirodi ne postoji i koji bi bio prvi transran (svi elementi teži od urana

            jednim imenom nazivaju se transurani). Međutim, pokazalo se da je takav ishod veoma složen i težak,

            jer  zahtijeva  prepoznavanje  hemijskog  ponašanja  veoma  male  količine  stvorene  materije.
            Pokušavajući da utvrdi ishod zračenja uranijuma sa neutronima, bio je veoma blizu uspjeha, radeći

            sa Irenom Kiri iz Pariza i Pavlom Savićem. Ali berlinski tim, predvođen Otto Hanom, iznenadio je

            sve kada je, malo prije Drugog svjetskog rata, objavio da prepoznaje lantan i barijev u proizvodima
            ovog ozračenja, elemente iz sredine periodičnog sistema. Članovi njegovog tima, Lisa Meitner i Otto

            Frisch, koji su bili Jevreji i na vrijeme bježali u Švedsku i Dansku, odmah su shvatili da je to cijepanje
            jezgra  uranijuma  na  dva  dijela,  indukovano  hvatanjem  neutrona,  i  nazvan  je  procesnom  fisijom.

            Ubrzo nakon što se shvatilo da otkriće ovog procesa pruža neviđene mogućnosti za oslobađanje
            ogromnih količina nuklearne energije, sve što ima bilo kakve veze s nuklearnom fizikom proglašeno

            je državnom tajnom, a narednih deset godina nijedan javni nalaz na terenu nije objavljen. U decembru

            1938. nemački fizičari Oto Han i Fric Strassman objavili su eksperimentalne rezultate bombardovanja
            atoma uranijuma neutronima. Međutim, u ovom otkriću mnogi neopravdano zanemaruju ulogu Lise

            Meitner, koja je pobjegla iz Nemačke zbog životne opasnosti. Otto Han je 1944. dobio Nobelovu
            nagradu za hemiju za „otkriće fisije teških atomskih jezgara“.

                   Nuklearna fisija
                   Nuklearna transformacija pri kojoj se jezgro s  većim atomskim brojem (masivno, teško ,

            jezgro)  cijepa  na  dva  jezgra  s  manjim  atomskim  brojem  (lakša  jezgra)  uz  oslobađanje  ogromne

            energije naziva se nuklearna fisija.
                   Lakša  jezgra  nastala  ovom  transformacijom  nazivaju  se  fisioni  fragmenti,  a  oslobođena

            energija fisiona energija.

                   Spontana nuklearna fisija se vrlo rijetko dešava. Vještački izaziva na nuklearna fisija 92U235,
            (slika u prilogu) ostvaruje se bombardovanjem jezgra 92U235 neutronima male energije (sporim

            neutronima). Zahvaćen nuklearnim silama, neutron prodire u jezgo i cijepa ga na fisione fragmente
            čiji maseni brojevi stoje približno u odnosu 2:3.


















                                                           69
   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74