Page 67 - BROJ 47/GODINA II/SARAJEVO 28.1.2016.

Nakkas Osman,
Sulejman Zakonodavac kao mladić,
Semailname,1579. godine
Salih Silahi, Abdurahman, Abdulkadir,
Osman, Muhamed bin Ahmed, Mehmed
Katu, Mustafa bin Ibrahim Mustafa, Mu-
stafa Paša, Jahja, Derviš Hisamuddin,
Hurem i Muhamed Nerkesi bin Ahmed.
Muhamed Nerkesi (1592–1635) čuveni
je pisac divana, alim i kaligraf. Rodio se
u Sarajevu, u kojem je započeo obrazo-
vanje, a nastavio ga u Istanbulu. Bio je
priznati pjesnik, ali i stilist na turskom
jeziku. Dok je boravio u prijestolnici,
učio je sulus, nesh i ta‘līk-pismo kod
kaligrafa Kafzade Feyzullah-efendije,
ali je također bio vješt u pisanju šikaste.
Omer hattat Sin Ismaila kaligraf
je porijeklom iz Mostara. Stvarao je u
Istanbulu u 17. stoljeću. Pretpostavlja
se da mu se i otac Ismail bavio kaligra-
fijom. Omer je bio kaligraf sulusa i nes-
ha, ali je poznavao i ta‘līk-pismo. Postoji
predaja da je zbirku kaligrafskih radova
darovao sultanu.

BANJALUČKA SERDŽADA
I GRČKA VEZA
Historija kulturne baštine Bosne i
Hercegovine mnogo više pažnje posve-
ćuje bosanskom ćilimu, čija je vrijednost
više etnološka negoli umjetnička. S druge
strane, spomenici kulture po kojima je
čitav jedan stil u ćilimarstvu dobio naziv
bivaju zapostavljeni. Ovdje je riječ o ba-
od njih o pohodu na Irak i Iran tokom generacija. Za historiju kaligrafije Bo- njalučkoj serdžadi, koja je neopravdano
1534/36. godine sadrži 128 minijatura. sne i Hercegovine djelo Tuhfe-i Hattātīn zanemarena od domaće historije umjet-
Pored toga što je bio vrstan umjetnik, pi- nemjerljivo je važno, jer Müstakimzāde nosti, o čemu svjedoči nedostatak kvali-
sao je o matematici, mačevanju i histori- među brojnim drugim imenima spomi- tetnih tekstova. Jedini ozbiljni rad koji se
ji. Uzimajući u obzir vrijeme u kojem je nje dvadeset Bošnjaka koje je smatrao osvrnuo na banjalučku serdžadu objavila
živio, Nasuh Matrakçi može se nazvati vrsnim umjetnicima: Ibrahim Salih, je Dušanka Bojanić-Lukač daleke 1985.
Homo Universalisom te ne čudi zašto je Ismail bin Ibrahim, Ismail, Derviš Hisa- godine u Analima Gazi Husrev-begove bi-
bio veoma poštovan na osmanskom dvoru. muddin, Husejin bin Abdullah, Zekeri- blioteke. Ipak, zahvaljujući međunarodnim
Još su od vremena Bosanskog kra- ja Sukkeri, Sulejman, Sulejman Mezaki,
ljevstva Bošnjaci bili poznati kao dobri
majstori u obradi metala. Tradicija vrsne Među poznatijim zlatarima
umjetničke obrade plemenitih metala na- na sultanskom dvoru bio
stavljena je u osmanskom periodu. Među
poznatijim zlatarima na sultanskom dvoru je Mehmed-i Bosna (17.
bio je Mehmed-i Bosna (17. stoljeće). Do stoljeće). Do danas mu se
danas mu se sa sigurnošću može pripisa- može pripisati tek nekoliko
ti tek nekoliko izvanrednih umjetničkih
predmeta, dok mu se veći broj pripisuje na izvanrednih umjetničkih
osnovu stila. Među značajnijim predme- predmeta, dok mu se veći
tima za koje se smatra da su rad njegovih broj atribuira na osnovu
ruku jeste kruna koju je sultan Ahmed
I (1603–1617) darovao Stefanu Bočkau, stila. Među značajnijim
princu od Translivanije. Kruna je danas predmetima za koje se
izložena u carskoj riznici u Beču. smatra da su rad njegovih
Neizbježan izvor za proučavanje histo-
rije osmanske kaligrafije jeste djelo Tuhfe-i ruku jeste kruna koju je
Hattātīn (Darovi za umjetnike, 1759), koje sultan Ahmed I (1603–1617)
je napisao osmanski mislilac i kaligraf darovao Stefanu Bočkau,
Süleyman Sadeddin Müstakimzāde. U
želji da osmansku kaligrafiju stavi u širi princu od Translivanije.
kontekst, Müstakimzāde je u svoje djelo Kruna je danas izložena u
uvrstio životopise poznatijih osmanskih carskoj riznici u Beču
kaligrafa, ali i životopise prethodnih Mehmed-i Bosna, Kruna Stefana Bockaja,17. stoljeće

STAV 28/1/2016 67