Page 72 - BROJ 47/GODINA II/SARAJEVO 28.1.2016.
P. 72
KULTURA
Objavljena zbirka turskih sufijskih ilahija
AUTENTIČNE ILAHIJE
NASTAJU U TEKIJAMA
Piše: Hamza RIDŽAL Palača od ruže; odabrao i preveo s turskog: Hamza Halitović;
hamza@stav.ba
Fondacija “Baština duhovnosti”, biblioteka “Kulturna baština”;
Mostar, 2015. godine
oezija je još od vremena ashaba trivijalizacije kulture i profanizacije tradi- Halitovića ponajbolji prevodilac bio je
igrala značajnu ulogu kao for- cijskog naslijeđa, ilahijom se smatra goto- Adem-efendija Karađozović (Bar, 1891
ma čiji jezički sklad manifestira vo svaka pjesma ispjevana u melanholič- – Sarajevo, 1981), koji je preveo petna-
Pkosmičku harmoniju koju je us- nim tonovima u kojoj se spominje barem estak ilahija.
postavio Uzvišeni Gospodar. Ona je za jedan simbol islama. Stoga je danas, više Prvi čovjek za kojeg sa sigurnošću
muslimane bila i ostala jedan vid berza- nego ikad ranije, potrebno podsjetiti na znamo da je pisao poeziju s islamskim sa-
ha između uzvišenog svijeta čiste sveto- autentične izraze muslimanskog lirskog držajem na turskom jeziku jeste Ahmed
sti i profanog zemaljskog bivstvovanja. talenta koji je svoje vrhunce dosegnuo u Jasevi. Riječ je o ličnosti koja je imala ve-
Prenoseći poruke i doživljaje onih koji stihovima klasičnih pjesnika na orijental- oma značajnu ulogu u procesu prenoše-
su nadišli svijet svakodnevnosti, poezija nim jezicima. Knjiga Palača od ruže, koju nja islamskih poruka turskom narodu.
povezuje ostale ljude s vječnim duhovnim je preveo i priredio Hamza Halitović, kao Rođen je 1093. godine u gradiću Sairam
istinama. Ipak, dvije njene forme, ilahi- antologijski izbor tanahnih lirskih nota u jugoistočnom Turkestanu, mjestu koje
ja i kasida, uživaju naročit status među iz bogate tradicije turske sufijske ilahije, se danas nalazi u granicama Kine. Potra-
muslimanima. mogla bi znatno doprinijeti ovom cilju. ga za znanjem, navodi Halitović, odve-
Važne teme duhovnog života, od histo- Halitović je preveo 134 tekijske ilahije od la ga je najprije u Jasi, a potom u Buha-
rijske predaje preko zaljubljenosti i mo- četrdesetak autora koji su živjeli na širo- ru, jedan od tadašnjih glavnih centara za
litve, sve do opisa čežnje Ašika (Zalju- kom prostoru od Kine do Bosne i Her- izučavanje islamskih nauka. U Buhari se
bljenika) za Mašukom (Voljenim), svoj cegovine, a u knjizi su navedene i kratke pridružio kružoku Jusufa Hamadanija, su-
najbolji izraz našle su u tekstovima ila- biografije svakog od njih, kao i registar fijskog šejha koji je bio ekspert za hadis i
hija i kasida, ispisanih na arapskom, tur- manje poznatih termina. fikh. Nedugo po preseljenju svojeg šejha,
skom, perzijskom i bosanskom jeziku. U “Riječ ilahija je izvedena od arapske Ahmed Jasevi napušta Buharu i vraća se
tekstu Uvodne napomene o književnom as- riječi ilah pa bi se ovaj termin ispravno u Jasi, gdje oformljuje kružok učenika i
pektu ilahije interpretirane u Bosni i Herce- mogao prevesti kao ‘pobožna pjesma’. Ila- veoma naporno radi na islamizaciji tur-
govini Amina Šiljak-Jesenković ističe da hije su nastale kada su na pjesme iz divana skih nomadskih plemena. On je i osnivač
ove pobožne pjesme ni u kom slučaju ne različitih pjesnika komponovane muzičke jasevijskog tarikata koji se raširio svuda po
možemo nazvati pjesmama o onostranom, kompozicije i kada su se te pjesme počele centralnoj Aziji. Ahmed Jasevi je izrekao
“stoga što sukladno općem konceptu isla- pjevati na različitim vjerskim skupovima. veliki broj pjesama na turskom jeziku, te
ma kojeg se sufi bezrezervno pridržava pi- Često se riječi ilahija doživljavaju kao sve- pjesme koje su nazvane hikmet (mudrost)
šući ovakvu poeziju, pitanja ovog i onog ti tekst, jer se smatra da su nastale iz na- sakupljene su u divan koji je poznat kao
svijeta prepliću se, zapravo, i satvorena dahnuća svetih ljudi. Melodije koje prate Divan-i Hikmet.
su jedna radi drugih”. pjevanje ilahija najčešće nisu ništa manje
sakralne od njihovih tekstova. Te muzičke NAJPOZNATIJI PISCI
ILAHIJE SE DOŽIVLJAVAJU kompozicije skladane su u tonskim nizovi- TURSKIH ILAHIJA
KAO SVETI TEKST ma koji su poznati kao muzički mekami. U Iako je Jasevi prvi turski pisac ilahija,
Zbog blagotvorne mogućnosti govora muzičkom smislu, mekam se definira kao njegovo ime ostalo je u sjeni drugog ve-
o Neizrecivom kroz metafore i simbole, kretanje tonova prema već uspostavljenim likana tesavvufske poezije. Sam spomen
ilahija je igrala važnu ulogu u prenoše- pravilima. U turskoj klasičnoj muzici tih ilahije kao književnog žanra evocira ime
nju ne samo vjerskih Istina već i dinskih mekama ukupno ima oko dvadeset”, na- Junusa Emrea, čijih se 38 ilahija našlo
emocija, što obično nedostaje teorijskim pisao je Halitović u Uvodu. ovoj zbirci. “Njegova poezija koja je pi-
eksplikacijama islamskog vjeronauka. To Upravo su ilahije prevedene s turskog sana u trinaestom stoljeću u sebi sadrži
je, uz ritam koji omogućuje lahko pam- jezika, pored onih napisanih na bosan- skoro sve boje i nijanse tesavvufskog uče-
ćenje teksta, možda i ključni razlog zbog skom, najviše rasprostranjene u Bosni i nja koje se kod Ahmeda Jasevija samo na-
kojeg ilahija i danas uživa veliku popular- Hercegovini. Krajem 19. stoljeća počinju ziru. Junus je pjevao narodnim jezikom,
nost među vjernicima. Ipak, u vremenu se prevoditi turske ilahije, a po mišljenju što mu je osiguralo trajnu popularnost.
72 28/1/2016 STAV