Page 68 - BROJ 47/GODINA II/SARAJEVO 28.1.2016.

KULTURA

Nasuh Matrakči, Tabriz
(1532–1555)
Banjalučka serdžada (početak 19. stoljeća)
autoritetima osmanske umjetnosti, po- baroka i rokokoa. Zbog specifičnosti potvrđuje centralna kupola okružena s
put Roderica Taylora, objelodanjeno je izrade, serdžade su bile i ostale lahko četirima polukupolama. Naravno, nije
više informacija o banjalučkoj serdžadi. prepoznatljive, a datiraju se u kraj 17. i samo kupola ono što je osobeno za neo-
Osnovna odlika ove serdžade nije početak 18. stoljeća. klasični stil već kompletno arhitektonsko
tkanje, već aplikacija, što je razlog da se Šetnje uskim sokacima Kaira, posje- rješenje koje evocira na istanbulske dža-
često naziva serdžada s aplikacijom, a te njegovim muzejima i obilasci pirami- mije Šehzade (1543–1548), Sulejmaniju
Taylor-tehniku izrade banjalučke serdža- da prizivaju duh minulih vremena. Ipak, (1550–1557) te džamiju sultana Ahmeda
de poredi s rašt-tehnikom. Najjedno- ako se želi vidjeti panorama ovog grada, I (1609–1617) i druge.
stavniji opis tehnike izrade, ali i izgleda najljepši vidikovac proteže se s uzvisine Kada se postavi pitanje ko je arhitekt
serdžade, jeste da je ona rađena malim na kojoj se nalazi džamija Muhameda ovog velelijepog zdanja, nema jasnog od-
komadima tekstila prišivenim na pod- Alija. Građena je od 1838. do 1848. godine govora. Mora se priznati da je to čudno.
logu. Komadi koji se sijeku najčešće i jedan je od najboljih primjera renesanse Kako je moguće ne znati ime arhitekte
imaju oblik cvjetova, što je očit utjecaj klasičnog osmanskog stila u Egiptu, što koji je projektirao ovu monumentalnu
džamiju? Prije svega, da li bi Muhamed
Džamija Muhamed Ali (1769–1849), koji je radio na jačanju
Ali-paše (1838–1848) Egipta i koji se smatra njegovim moder-
nim utemeljiteljem, povjerio zadatak
gradnje bilo kome? Nažalost, nisu saču-
vani precizni podaci o glavnom arhitek-
ti. Prema Mohammadu al-Asadu, auto-
ru iscrpnog teksta o džamiji, jedino ime
koje se može povezati s gradnjom i koje
se pojavljuje kao mogući arhitekt jeste
Yusuf Bushnaq. Kao izvor za ovu tvrd-
nju Al-Asad koristi rad Hassana ‘Abd
Al-Wahhaba Mesajid, koji kao jedinog
arhitektu navodi izvjesnog Jusufa Buš-
naka. Ukoliko je ovaj podatak tačan, to
znači da je najznačajniju džamiju 19.
stoljeća Kaira izgradio Bošnjak. Pridjev
mjesta Bušnak dodavali su imenu jedino
Bošnjaci, čime su isticali svoje porijeklo.
Smatra se da je Jusuf došao iz grčkog di-
jela Osmanskog carstva. Pored ovoga,
zna se da je Muhamed Ali-paša rođen u
Grčkoj, mjestu Kavali. Veza Muhameda
Ali-paše i Jusufa Bušnaka moguće da je
ranije poznanstvo iz Grčke. n

68 28/1/2016 STAV