Page 57 - STAV broj 378
P. 57

čuvali kroz različite obrede i manifestacio-
          ne obrede vjere kao bi se postiglo Allahovo
          zadovoljstvo i ljubav, naklonost Poslanika
          i njegovog šefaata (zagovorništva) na Sud-
          njem danu”, kazao je Dautović. Pobrojao
          je povode i vrijeme kada vjernici najčešće
          donose salavate, kao što su vrijeme rama-
          zana, mevluda i u drugim prilikama. Ta
          praksa kod starije uleme, dodao je, toliko
          je bila česta da su ih ljudi po njoj pamtili i
          prepričavali tu njihovu odliku. Govorio je
          i o vrstama salavata učenim među Bošnja-
          cima. Učenje salavata često je bilo i motiv
          i književnih, pjesničkih nadahnuća, gdje
          se posebno istakao rahmetli Selim Jelovac.
            U iznimno zahtjevnoj temi za naučno
          valoriziranje pod naslovom Sufije između
          Istoka i Zapada prof. dr. Fahira Fejzić-Čen-
          gić bavila se analizom teorije i prakse tražeći
          položaj i poziciju bosanskohercegovačkog
          sufijskog naslijeđa. Pomenula je historij-  Prof. dr. Munir Drkić
          ske činjenice o progonu islamskog učenja
          s prostora Endelusa, gdje je islam smatran  Izlaganje pod nazivom “Tesavuf i društvene mreže” prof.
          jeresom. “To je suština sraza koji se i dan-da-
          nas događa. Mnogo je godina prošlo dok   dr. Munir Drkić počeo je citatima o prijateljstvu na obama
          se nije desilo nešto pozitivno između tog  svjetovima iz Rumijeve knjige “Tajne uzvišenosti”, definirajući
          ‘evropolikog’ Zapada i ovog ‘bosnolikog’
          bosanskohercegovačkog prostora. Bila je to   premisu kako su društvene mreže nezaobilazne, ali i značajno
          jedna tendenca prezasićenog svijeta inkvizi-  štetne za duhovni razvoj ličnosti. U ilustracijama teme naveo
          cijskog i slobodoumnog uvjerenja, sve dok
          nisu došli do spoznaje da su tokom cijelog   je tendencije da se putem društvenih mreža kroz teme
          jednog milenija upropastili subjektivnost   sufizma afirmiraju sekularizacija i komercijalizacija. “Spram
          vjernika ili nevjernika, a da se nisu mogli
          osloboditi od sebe, od svog egocentrizma”,   ovih pojava naročito su kritični naučni i tekijski krugovi.”
          kazala je Fejzić-Čengić. Citirala je nekoliko
          savremenih definicija u kojima se pojašnjava   u sebe može primiti bilo koju formu, kako   nevjerovatno koliko je u istoimenom filmu
          bitnost sufizma u procesu psihičkog ozdrav-  se to u povijesti desilo s poezijom. Desilo   Matrix inkorporirano istočnjačkih i savre-
          ljenja i nadilaženja vremenskog i kulturnog   se da su sufije prihvatile poeziju, učinile je   menih tokova te da ga je moguće sagledavati
          jaza. “Gdje stane zapadno proučavanje lič-  oblikom iskazivanja svojih ideja i misli i na   iz brojnih perspektiva: pedagoških, socio-
          nosti, tu tek počinje sufizam”, naglasila je   taj način oplemenile je i približile običnom   loških, svih filozofija svijeta, teološke, koz-
          Fejzić-Čengić. U zaključcima rada istakla   čovjeku, izvele je iz uskih krugova dvorjana   mološke perspektive itd. U tom filmu pre-
          je intencije koje u posljednje vrijeme u za-  među običan narod”, zaključio je Drkić.   poznao je indikacije koje bi mogle poslužiti
          padnim društvima nastoje probudi tradici-  O tesavvufu kao izazovu u vremenu u   sufijama za temeljitije analize, primijetivši
          onalnu mudrost Istoka.            kojem živimo govorio je doc. dr. Elvir Mu-  pri tome, kao fenomenološku pojavu, da
                                            sić. Kritizirao je ničim utemeljenu uvrije-  se citatima istaknutih sufija koriste broj-
          KAKO OPLEMENITI SVOJE VRIJEME     ženost da se tesavvuf distancira od islama   ne javne ličnosti različitih profesionalnih
            Izlaganje pod nazivom Tesavuf i društve-  veznikom i, budući da se radi o jednom   određenja, umjetnika, pjevača, pisaca, dok
          ne mreže prof. dr. Munir Drkić počeo je ci-  prefinjenijem vjerskom uvjerenju, a potom   je, s druge strane, kod pripadnika tarikata
          tatima o prijateljstvu na obama svjetovima   i loše navike da se u javnom govoru bira-  takva pojava rijetka. “Pažnja savremenog
          iz Rumijeve knjige Tajne uzvišenosti, defi-  ju samo oni ajeti koji su potrebni govorni-  čovjeka svedena je na tri stotine karaktera.
          nirajući premisu kako su društvene mreže   ku da opravda svoje stavove ili svoje želje.   Počelo je reduciranje znanja s internetom,
          nezaobilazne, ali i značajno štetne za du-  Problematizirao je pitanje odustajanja od   koji je naizgled omogućio njegovu demo-
          hovni razvoj ličnosti. U ilustracijama teme   druženja s duhovnim učiteljima, koje neki   kratizaciju, koja je više zloupotrijebljena već
          naveo je tendencije da se putem društvenih   pokušavaju nadomjestiti putem diskusija na   što je korištena”, konstatirao je Kukavica.
          mreža kroz teme sufizma afirmiraju seku-  društvenim mrežama. “Kroz prizmu svog   Na skupu su još govorili dr. Senad Ha-
          larizacija i komercijalizacija. “Spram ovih   vremena trebamo pristupati onim putevi-  sanagić o temi Veza između tesavvufa i ‘neo-
          pojava naročito su kritični naučni i tekijski   ma kojim su hodili velikani oplemenjujući   osmanizma’ i odnos Zapada prema toj relaciji i
          krugovi. Prvi govore o banalizaciji, deisla-  vrijeme u kojem su živjeli i vrijeme koje je   hfz. mr. Lejla Boškailo o Sufijskoj dimenziji
          mizaciji, desakralizaciji, komercijalizaciji i   uslijedilo kasnije”, zaključio je dr. Musić.   ličnosti i djela Imama Ebu Mensura El-Ma-
          prepoznaju te fenomene, dok drugi nasto-  Šejh doc. dr. Edin Urjan Kukavica na   turidija. Radovi prof. dr. Amine Šiljak-Je-
          je sačuvati tradicionalne oblike ideja i du-  početku svog rada Matrix – više od (jedne)   senković, mr. Zaima Kruške, šejha Midhata
          hovnu tradiciju islama”, kazao je profesor   paradigme definirao je vrijeme u kojem živi   Maglajlije, Filipa Mursela Begovića, Meh-
          Drkić. A priori odvajanje takvog fenomen   savremeni svijet, nazvavši ga posthumani-  meda Halilovića i prof. dr. Ismeta Bušatli-
          od sufijske misli, dodao je, nije dobro jer je   stičkim jer se u njemu poništavaju brojne   ća bit će također uvršteni u Zbornik radova,
          tesavvuf u pogledu na svijet toliko širok da   civilizacijske vrijednosti. Kazao je kako je   koji će biti objavljen do kraja godine.    n


                                                                                                    STAV 3/6/2022 57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62