Page 175 - KNJIGA SAŽETAKA

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA

Marija Đaković, prof.
Prva ekonomska škola, Zagreb

Mogućnosti pristupa religijskim sadržajima u likovnoj
umjetnosti – primjeri primjene u nastavi vjeronauka

Kršćanstvo nikad nije bilo zbunjeno što se tiče definiranja svrhe umjetnosti: ona je sredstvo
koje nas podsjeća na ono što je doista važno (uprizorenje evanđeoske poruke), a konačni joj je
cilj da nas tim podsjećanjem učini boljim ljudima (sličnijima Kristu). Od samih početaka
kršćanstvo se koristi likovnim formama kao nositeljima kršćanskih sadržaja, od jednostavnih
likovnih formi koje postaju kršćanski simboli (riba, sidro), preko prikazivanja sadržaja iz Starog
zavjeta i Novog zavjeta, a kasnije iz života mučenika i svetaca, koja su služila onima što ne
znaju čitati sve do ozakonjenja štovanja svetih slika na Drugom nicejskom koncilu 787. godine.
Unatoč tomu, većina vjernika, pogotovo na Zapadu, ostaje ili nezainteresirana za religijske
sadržaje u likovnoj umjetnosti ili u površnom pristupu. Kako bi likovna umjetnost mogla
ispunjavati tu plemenitu svrhu promicanja kršćanske poruke i vrlina, trebalo bi joj pristupati na
način na koji se kršćanski istok odnosi prema ikonama.
Ikona na grčkom jeziku znači slika, ali to nije obična slika, ona potiče na molitvu i poziva na
interakciju, postavlja pitanje, traži odgovor, aktivira razmišljanje, pobuđuje osjećaje. Ali da bi
došlo do uspostavljanja odnosa, netko nas mora naučiti čitati slike, dati nam upute za upotrebu.
Muzeji to ne čine, tumačiti slike za njih je valjda svetogrdno. Tomu nas nisu naučili ni u školi,
kroz analizu pjesama smo itekako otkrivali „što je pjesnik htio reći?“, likovna djela nismo
analizirali, eventualno u smislu stila i tehnike, ne i u smislu sadržaja.
Primjeri upotrebe djela likovne umjetnosti u nastavi: razmatranje (meditacija) slike (Henry
Ossawa Tanner, „Anđeli su se ukazali pastirima“, William Holman Hunt, „Svjetlo svijeta“);
interpretacija slike/skulpture (Donatello, „Marija Magdalena“, Velazquez, „Predaja Brede“);
problemski pristup (autoportreti vs. selfie).
Primjeri nastavnih jedinica u kojima je slika dominantno metodičko sredstvo: 1) Isus Krist –
pravi Bog i pravi čovjek (1. razred): za motivaciju može poslužiti slika „Krist u pustinji“ Ivana
Kramskoja u kojoj je naglašeno Isusovo čovještvo, a u središnjem dijelu, pogotovo za
objašnjavanje definicija Kalcedonskog koncila, vrlo je prikladna ikona Krista spasitelja; 2)
Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla (4. razred): za stvaranje problemske situacije slika
„Strpljivi Job“, a za sintezu „Raspelo“ Salvadora Dalija.

Ključne riječi: likovna umjetnost, nastava vjeronauka, meditacija slike, metodička sredstva

175