Page 29 - AM201109
P. 29
10 Djasabra 7 novèmber 2020
Difísil mas pa nort.
E kaminatanan riba djadum- Un kaminata pisá tabata tam-
ingu di Grupo Chantiwawa no ta be Bolivia meimei. Nos a drenta
semper bai mesun fásil. Tin bi- na e kas di vitó di Waikano i kana
aha e trayektonan aki por ta real- bai nort, na lugá di bai nortwèst,
mente difísil, ku yen di traba den haña nos na rant di e klep ku kore
nos kaminda. Asta pa mi, ku tin di e kueba di Spelonk pa Porta
hopi aña ta kana mondi. Spañó.
Si mira bèk riba e kaminatanan E problema prinsipal ku ta hasi
di ku nos a realisá di yanüari pa algun área ku tabata fásil aksesi-
awor den konstelashon di Grupo bel den pasado, pero awe kasi
Chantiwawa, mi mester indiká inpenetrabel, ta pasobra hende
tres ku pa mi tabata difísil. No no ta kana mondi mas pa tene e
asina tantu pa nan largura, sino lugánan aki habrí. Mi ta kòrda ai-
pa e será ku nan tabata, esta un nda ku riba Seru Grandi tabatin
kaminata den e anterior 'Kunuku diferente kaminda smal pa hende
di Nene George' i Seru Grandi, kana ku kunukeronan manera
spesial e parti yamá Seru di Barí, Mashi, Djo Kavula i otronan ta-
bata tene habrí krea e parke aki. Riba e otro parti
awendia taksista Saab ta biba.
Trankera pabou Museo Tanki Maraka
Dos siman pasá nos a sigui Te ainda fundeshi di algun di
kaminda nos a terminá un si- e konstrukshonnan ku tabatin
man promé, esta e trankera pa- den e kampamentu aki t'ei. Dr.
bou di Bolivia. Un siman promé Jay Havi-ser, huntu ku su grupo
nos a kana for di e kas di vitó di di hóben BONAI, a hasi investi-
Waikano bai nortwest, kedando gashon arkeológiko den e área
mas serka posibel di e trankera aki. Despues nan a krea e museo
aki. Mi mester a evitá di bai nort, na aire liber, ku tin un balor agregá
manera a sosodé un par di siman grandi na nos sitionan históriko.
promé, keriendo ku e kaminda di E museo aki ta konta ku un ruta
Rincon ta kore bai nort. unda ku bo por kana i lesa infor-
Nos punto di salida tabata mashon tokante e kampamentu.
Tanki Maraka, na e museo na aire Na kuminsamentu por mira mi
liber, dediká na e kampamentu foto riba un dje bòrchinan. Motibu
militar merikano ku tabatin na e ta ku m'a hunga un ròl importante
sitio aki durante Segundo Guera den e proyekto aki.
Mundial. Aki nos a terminá e si- Masoménos kuarenta aña
man promé. pasá m'a bishitá e sitio aki pa
E kunuku aki tabata di Papachi promé biaha. Mi tata a konta mi di
i Julieta Anthony. Un tereno di hür dje i a mustra mi tambe na unda e
ku gobièrnu a tuma pa destiná pa tabata, pero e tempu ei e tereno