Page 80 - STAV broj 246

DRUŠTVO

ličnosti, a kao dvojezična bit će upotre- Temom starih ljetnikovaca, kula i čardaka koji su služili
bljiva u širem kulturno-naučnom svijetu.
za ljetni boravak, posebno sarajevskih porodica, bavim
STAV: Koje sve arhitektonske slojeve i se još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Neki su
zone kulturnih utjecaja primjećujete u kul-
turi življenja i urbanom razvoju gradova u još služili svojoj svrsi, neki su bili zapušteni, napušteni,
Bosni i Hercegovini? Turisti znaju reći da
im se Sarajevo čini poput kakvog “muzeja ruševni, ali i takvi su ostavljali dojam posebnosti. Ova
na otvorenom” upravo zbog raznolikosti i vrsta naslijeđa, osim rijetkih primjera, uglavnom je
šarenila arhitektonske baštine...
KRZOVIĆ: Ovo pitanje zahtijeva više dokrajčena u ratu devedesetih godina, a imanja pored
prostora od ovog koji imamo. I u većim kojih su bili ovi objekti oduzeta su tzv. agrarnom
i manjim mjestima po Bosni i Hercego-
vini vide se slojevi i zone kulturnih utje- reformom i prešla su u vlasništvo kmetova
caja kao što su orijentalno-mediteranski
u Mostaru, drugi prostorno-prirodni i
kulturni u Travniku, Jajcu, Počitelju. U se ono pozicionira u odnosu na naslijeđe stoga to njegov način angažiranja i od-
Sarajevu, polazeći od istoka ka zapadu, njegovih savremenika? govora vremenu.
vidljivi su ostaci starih fortifikacija, tabi- KRZOVIĆ: Prije nešto više od godinu STAV: Obralić je i idejni tvorac šehid-
je, zidine, stalaktitske aglomeracije kuća dana na ahiret je preselio Salim Obralić, skog nišana, čemu ste svjedočili jer ste
i mahala, džamija i grebalja do Baščarši- akademski slikar i grafičar, profesor eme- s njim bili dio komisije koja je trebala
je, a nedaleko, od “Slatkog ćošeta”, sloj ritus, šef Odsjeka za grafiku Akademije osmisliti to rješenje. Kako ste reagi-
austrougarskog urbanizma i evropskih likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izveo je rali na Obralićev prijedlog? Smatrate
arhitektonskih stilova historicizma i se- veliki broj akademski obrazovanih grafi- li, gledajući s ove vremenske distan-
cesije. Od Marindvora prevladavaju ur- čara, magistara i saradnika u nastavi na ce, da su u izgledu i obliku šehidskih
banizacije i gradnje moderne arhitekture Akademiji. Posebnu vrijednost predstav- nišana sadržana sva svojstva koja je-
socijalističkog i postsocijalističkog tipa, lja njegov umjetnički opus koji se sasto- dan takav nadgrobni spomenik treba
odnosno tzv. liberalnog kapitalizma. Ima ji od slika, grafika, skulptura i instalaci- sadržavati?
dosta primjera i “pomiješanih” slojeva kao ja, sav prožet osjećanjem lijepog koje je KRZOVIĆ: Naravno, njegov sam prijedlog
kod Alipašine i Magribije džamije, pret- nalazio u ovim prostorima – prostorima odmah podržao i svojim tumačenjem do-
historije, kasne antike, austrougarske i no- mladosti, Maglaja, Počitelja, pejzažima prinio usvajanju ovakvog oblika obilježja
vog na Ilidži. To su vrijednosti slojevitog i motivima s Neretve, Ajvatovice. Znao šehidskog mezara i poginulog borca. Ovaj
arhitektonskog naslijeđa, zanimljiv, često je velikim umijećem ostvariti lijepo u oblik uzet je sa starog nišana šehida iz 15.
lijep mozaik likovne kulture koji opažaju običnim i pojedinačnim predmetima, stoljeća na kojem je kamena polulopta,
i stranci i zbog kojih dolazi sve više ljudi kao što su očev alat, jedan orah, stara če- jabuka na vrhu, simbol rane borca. Uz to,
i iz dalekih zemalja. sma ili hercegovačke kamenice. U ratu dodat je još tarih. Smatralo se da ovakav
je inicirao i s umjetnicima izveo četiri oblik šehidskog nišana jednostavnošću i
STAV: Trenutno radite i na monografiji o mape grafike koje su predstavljene i u simbolizmom više izražava od prijedloga
Salimu Obraliću, slikaru, kaligrafu i skul- inostranstvu. Njegov opus zrači lijepim s narativnim rješenjima.
ptoru. Kakvo je njegovo naslijeđe i kako i u vremenima koja nisu bila lijepa pa je
STAV: Prije nekoliko godina ponovo
smo otkrili velikog Behaudina Selma-
novića te nas je ražalostila vijest da je
značajan dio njegovog opusa propadao
u nekoj garaži. Šta nam ovo govori o
našem odnosu prema likovnoj tradiciji
i možemo li očekivati da u nekoj garaži
uskoro otkrijemo nekog drugog velika-
na? Pa kako onda očuvati i afirmirati
naše neosporne likovne vrijednosti?
KRZOVIĆ: Već sam ukazao na okolnosti
u kojim izostaje podrška umjetnosti, po-
sebno modernoj likovnoj umjetnosti.
Mnoga vrijedna ostvarenja i opusi umjet-
nika nastali u nekim poticajnim prilika-
ma za umjetnost, kad su se talentirani
umjetnici mogli ostvariti, dospjela su u
ono što označavamo recesijom, u Bosni
i Hercegovini posvemašnoj. I ne samo
da su pojedine zbirke postale nezbrinu-
te nego su i čitave institucije od velikog
kulturnog značaja, kakve su Umjetnička
galerija ili Zemaljski muzej, dospjele u
fazu vegetiranja. To je također tema za
širu raspravu. n

80 21/11/2019 STAV