Page 78 - STAV broj 246

DRUŠTVO

književnosti za ilustriranje kontinuiteta su grobni sadržaji i sa stećcima preneseni na
bošnjačkih kulturnih formi i spone izme- novu lokaciju iznad budućeg Jablaničkog
đu srednjovjekovlja i osmanskog perioda? jezera. Arheolog i naučnik akademik Alojz
KRZOVIĆ: Nišani 15. stoljeća svoj oblik Benac u jednom svom radu za simpozij o
duguju stećcima vertikalnog tipa, stele, bogumilstvu održanom u Skoplju napisao
obeliska. I danas se to može vidjeti na ta- je 1982. godine “da skeleti iz 108 grobova
kvim nišanima oko Alipašine džamije u (XIII – XIV vijek), prema srednjoj vrijed-
Sarajevu. Ovi nišani negdje stoje i među nosti lobanje i skeleta, potvrđuju punu an-
stećcima, kao na jednom greblju uz selo tropološku homogenost ove serije. Osnovna
Zbilje kod Visokog, pa čak i pored krsto- svojstva te serije skeleta, bez ikakve sumnje,
va. Kada je jednom prilikom stari hadži upućuju na čist dinarski antropološki tip, bez
Makso Despić putovao s Mehmed-begom ikakve druge primjese... Analiza skeleta iz
Kapetanovićem Ljubušakom od Visokog Raške Gore (Salakovac, Grabovica, pr. aut),
prema Kiseljaku i kad su naišli pored tog pa i Grboreza, jasno upućuju na autohtono,
groblja i vrela – česme ispod njega, hadži odnosno neslovensko stanovništvo koje se
Makso je prokomentirao kako je to tako pokapalo pod stećcima”.
jer “ih niko nije dražio”. Na nišanima se
kao simboli vide luk, strijela, mač. Na STAV: Koliki je, s obzirom na njenu razno-
nišanima tog ranog vremena, u smjeni likost, potencijal bosanske likovne i kul-
kultura, vide se i natpisi s imenima bo- turne baštine? Jesmo li dovoljno svjesni
sanske vlastele čije je ime muslimansko, tog bogatstva?
a prezime starobošnjačko i još ispisano, KRZOVIĆ: Ne bi se smjelo ni preuveliča-
uklesano bosančicom. To su jedinstveni vati ni potcjenjivati potencijal naše likovne
primjeri i svjedoci historijskih mijena baštine. Nismo zemlja poput Egipta, Grč-
očuvani upravo u likovnoj formi. Mada ke, Rima, Italije, Francuske, koje su ima-
su to nadgrobnici, njih se doživljava kao le značajnu ulogu u historiji i koje baštine
bašte skulptura čija je ljepota oblikovanog umjetnost svjetskog značaja. Tu su i velike
kamena koji je s vremenom poprimio pa- kulture Istoka. Međutim, za nas pa i za svi-
tinu što su je gradili sunce, kiše, mrazevi, jet značajna je ta raznolikost likovne bašti-
lišajevi, mahovina. Na nekima nema ni- ne. Već je rasprostranjeno mišljenje kako se
kakvih ukrasa i krase ih samo čisti oblici. u Sarajevu na nevelikom rastojanju vide i
Neki su ukrašeni lijepom kaligrafijom, u pravoslavni, i katolički, i protestantski, i je-
sulusu, talik pismom, viticama, lozama, vrejski, i islamski arhitektonski objekti. To
tordiranim trakama kao na stećcima. Neki imaju ili su do agresije 1992. godine imali i
su čudesni element same prirode kao oni drugi gradovi Bosne i Hercegovine. Kako je
monumentalni nišani na Glamočkom po- Miroslav Krleža rekao: “Neka oprosti gos- počeli su crtati kuće po sarajevskim maha-
lju, ili skupine nišana po haremima sara- pođa Europa, ona nema spomenika kultu- lama pa i projektirati, pored svojih zgrada u
jevskih, mostarskih ili livanjskih džamija, re. Pleme Inka u Americi ima spomenike, stilu neorenesanse, neogotike, neomaurskog
pa Kajtazovića u Krajini. Nišani su stoga Egipat ima prave spomenike kulture. Neka stila, u oblicima koje su nazvali bosanski slog.
bili inspiracija umjetnicima moderne um- oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima To je koju godinu prije njih, 1904. godine,
jetnosti, kao na slikama Bekira Misirlića, spomenike. Stećke.” Stećci su najzad uvr- uradio jedan student Wagnerove škole na
Dževada Hoze, čije su grafike s motivom šteni u svjetsku kulturnu baštinu i sad ne- Bečkoj akademiji Ernst Lichtblau. Nakon
nišana dobile nagradu na svjetskom bije- kropole poput Radimlje, Boljuna, Kočeri- što je na svom studijskom putovanju kroz
nalu grafike 1968. godine. na zrače jedinstvenom ljepotom, ljepotom Bosnu napravio crteže starih kuća u Jajcu u
koja iznova privlači i one koji su ih više puta stilu bečke secesije, napravio je idejno rješe-
STAV: S obzirom na navedeno, kako gle- vidjeli. Osim sakralnih objekata, koji jesu nje moderne bosanske kuće. Taj potencijal
date na činjenicu da su stećci zaštićeni od svjedoci različitosti, veliki potencijal imala vrijednosti arhitektonske baštine osjetili su
UNESCO-a kao zajedničko dobro Bosne i je stambena arhitektura nastala pod utjeca- Dušan Grabrijan, Slovenac koji je bio profe-
Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore? jima stambene osmanskodobne arhitekture. sor u Tehničkoj školi u Sarajevu pred Drugi
KRZOVIĆ: Stećci jesu zajedničko dobro Kuće, pa i velike gradske cjeline, mahale, svjetski rat, a s njim posebno pasionirani
i Bosne i Hercegovine i Hrvatske i Srbije i izazvale su pažnju stranih arhitekata. Po istraživač, arhitekt Juraj Neidhardt. Pozna-
Crne Gore u mjeri koliko su rasprostranjeni dolasku austrougarske vlasti, ovo arhitek- to je Neidhardtovo oduševljenje vrijedno-
na ovim teritorijama. Izvorno su fenomen tonsko naslijeđe označeno je kao pasatizam, stima bosanskog arhitektonskog naslijeđa
bosanskog srednjovjekovlja i eminentno neodrživo za moderne gradnje. Trebalo je iz kojeg je proizašla njegova i Grabrijanova
umjetnost srednjovjekovne Bosne, a kako su proći tridesetak godina da bi se kod tih stra- knjiga Arhitektura Bosne i put u savremeno
dijelovi ovih današnjih susjednih država bili naca pojavilo zanimanje za arhitektonske iz 1956. godine. Taj potencijal arhitekton-
dijelom bosanske srednjovjekovne države, i kulturološke vrijednosti stare stambene skog naslijeđa vidljiv je i u ostvarenjima ar-
u zoni utjecaja njene duhovnosti proširio arhitekture. Istina, neki strani posjetioci hitekte akademika Zlatka Ugljena (Hotel
se običaj obilježavanja grobnih mjesta, da li Sarajeva u to doba primijetili su kako ovi “Ruža”, Hotel “Bregava”, Hotel “Visoko”,
Bošnjaka naseljenih na tim područjima ili arhitekti grade zgrade i dijelove grada po Bijela džamija u Visokom, idejno rješenje
tamošnjih stanovnika koji su prihvatili takvo uzoru na evropske gradove i arhitekturu za džamiju u Stocu, džamija Behram-bego-
obilježavanje mjesta sahranjenih. Natpisi na historicizma, što će dovesti do toga da će ve medrese u Tuzli...).
nekim stećcima pokazuju da je to bilig ple- od Sarajeva napraviti ono što ima drugdje,
menitih Bošnjana. Prilikom gradnje brana a izgubiti ono što je njegova osobnost. Jo- STAV: Trenutno radite na monografiji o
na Neretvi u Salakovcu i Grabovici iskopani sef Pospišil, Josip Vancaš, Rudolf Tönnies starim ljetnikovcima, kulama i čardacima

78 21/11/2019 STAV