Page 79 - STAV broj 246

vijest da je zapaljen konak, čardak Fadil-pa-
še Šerifovića u selu Konak na Bosni kod
Ilidže, da je ubijen momak koji je održavao
imanje, a ubijen je čak dvadesetih godina
i vlasnik ljetnikovca Kapetanović u Bači-
ćima kod Alipašinog mosta, a na njegovoj
dženazi kmetovi su pucnjima proslavljali
svoje djelo). U ratu 1992. godine spaljena
je izuzetno lijepa kula Sarića – Filipovića
u Crnotini i veliki čardak porodice Muf-
tić, odnosno Hadžiomerovića, prvog rei-
sa, u Lješevu. Stoga, ovo istraživanje koje
je potkrijepljeno ispisima iz dokumena-
ta i ilustrirano fotografijama i crtežima
omogućava uvid u kulturu ladanja u nas,
u ljepotu ovih objekata i ambijentalnih
vrijednosti, u stanja i mijene društvenih
i ekonomskih odnosa najčešće bošnjačkog
stanovništva, i to kroz periode osmanske,
austrougarske i starojugoslavenske vlasti.
STAV: Ove ste godine u koautorstvu s To-
mislavom Premerlom objavili monografi-
ju Juraj Najdhart – arhitekta, urbanista,
teoretičar, pedagog, publicista. U kojoj
je mjeri Neidhart oblikovao urbanizam
Sarajeva?
KRZOVIĆ: Zahvaljujući inicijativi aka-
demika Zlatka Ugljena, pokrenut je pro-
jekt monografije akademika Juraja Neid-
hardta, čovjeka vrlo razvijene i svekolike
arhitektonsko-projektantske i teorijske
djelatnosti. Pokojni profesor Tomislav
Premer obradio je život i djelo Neidhar-
dta od rođenja pa do dolaska u Sarajevo,
u Bosni i Hercegovini. Kakve ste zanimlji- do jesenjih dana kada su se vraćali u svoje posebno njegov rad u ateljeima Behrensa
vosti zapazili tokom istraživanja? Koliko kuće po sarajevskim mahalama. Neke po- i Le Corbusiera, kao i njegovo mjesto u
je ova tema nepoznata i zašto je važna? rodice imale su imanja velika i po nekoli- arhitekturi hrvatske moderne. Ja sam se
KRZOVIĆ: Temom starih ljetnikovaca, ko stotina pa i hiljada dunuma (porodica bavio Neidhardtovim radom od dolaska i
kula i čardaka koji su služili za ljetni bora- Sabura i Žiga u Nedžarićima, Odžaktani nastanjivanja u Sarajevu pa do smrti 1979.
vak, posebno sarajevskih porodica, bavim u desetak mjesta bliže i dalje sarajevske godine. Knjiga je uređena kao reprezenta-
se još od šezdesetih godina prošlog stolje- okoline), a među imaocima tih posjeda tivno izdanje sa svom uobičajenom doku-
ća, kad sam zapazio neke takve ljetnikovce i ljetnikovaca bilo je običnih zanatlija i mentacijom i s velikim brojem kvalitetnih
najprije u bližoj sarajevskoj okolini. Neki trgovaca, aga i begova, uleme i visokih fotografija njegovih djela. U prvoj fazi bo-
su još služili svojoj svrsi, neki su bili za- funkcionera ondašnje vlasti. Čardaci su ravka u Sarajevu Neidhardt gotovo ništa
pušteni, napušteni, ruševni, ali i takvi su bili jednokatnice, s prizemljem u kojem nije uradio (konkurs za uređenje sadašnjeg
ostavljali dojam posebnosti. Neki su bili je bila magaza, ostava za alat, ljetinu, ne- Trga oslobođenja – Alija Izetbegović). U
stariji, neki se spominju u zaostavštinama kad i ognjište, a na spratu su bili čardaci toj fazi ostvario je projekte i djelimične re-
umrlih u 18. i 19. stoljeću u sidžilima sara- i čardačići, divanhane, namješteni kao alizacije radničkih naselja u Ilijašu, Bre-
jevskog šerijatskog suda, neki su upisani kuće u gradu da bi pružali svu udobnost zi, Varešu, Zenici i Ljubiji projektirajući
i u gruntovne knjige skupa sa zemljištem porodičnog života. Kule su bile s dvije ili kuće za jednu, dvije, četiri i šest radničkih
koje su posjedovale Sarajlije ne samo u tri etaže iznad kamenog prizemlja, prvi porodica za koje je tada rečeno da izgleda-
bližoj okolini. Ova vrsta naslijeđa, osim sprat imao je također debele zidove i obič- ju prije kao moderne vile, a ne radničke
rijetkih primjera, uglavnom je dokrajčena ne prozore pa se tu moglo boraviti i kad nastambe. Rad na radničkim naseljima
u ratu devedesetih godina, a imanja pored jesenji dani postaju hladniji. Na gornjoj sam je ocijenio kao najhumaniji dio svoje
kojih su bili ovi objekti oduzeta su tako- etaži bili su čardaci, neki na prepustu da projektantske djelatnosti. Ti se objekti i
zvanom agrarnom reformom i prešla su bi se dobilo na komoditetu boravka (kule danas, dijelom izmijenjeni, mogu vidje-
u vlasništvo kmetova. Promjenom vlasti Bureka Ahmed-efendije u Kovačima i u ti u ovim mjestima. Od pedesetih godina
nestajali su stari načini života i proizvod- Ljubogošti s kraja 18. stoljeća, Halilbašića počinje njegov rad na urbanizmu i arhi-
nje, a s njima i ekonomska moć gradskog i Turhanije u Kovačima, kasnije Semiza, tektonskim objektima kakvi su stambeni
stanovništva koje je dodatno oslabilo i Defterdarija u Čekrčićima kod Visokog). objekti u Alipašinoj ulici, kompleks Filo-
gubitkom zemljišnih posjeda. Izlazak i Pred dolazak i po dolasku austrougarske zofskog i Prirodno-matematičkog fakul-
ljetovanje na selu imali su dvostruku svr- vlasti javljaju se vijesti o paljevini kula po teta i Marindvor sa zgradom Parlamenta.
hu. Vlasnici imanja ondje ubirali su lje- cijeloj teritoriji ondašnje Bosne i Hercego- Monografija pruža uvid i, nadamo se, do-
tinu, a porodica je boravila u prirodi sve vine. To su najčešće činili kmetovi (takva je življaj ostvarenja ove svestrano obdarene

STAV 21/11/2019 79