Page 72 - STAV broj 416 - 417

KULTURA

taj roman digla u zvijezde, upoređivali ga sačuvano je ono što je kasnije izgubljeno. On pisao o ostacima ostataka naše arhitektu-
s Krležom. To mi se već smučilo jer to je se zalagao da cijela lijeva obala grada uđe re. Radi se o oko 50 kuća, odnosno kula i
jedan roman koji ima određenu faktograf- pod zaštitu UNESCO-a, a s obzirom na to čardaka koji su i dalje markantni objekti u
sku vrijednost i malo prozne snage. Kad da je bio u njihovoj komisiji, to se moglo različitim mahalama. To su razbacani fra-
je Husein počeo da govori, on mu kaže: realizovati. Međutim, tadašnje vlasti nisu gmenti nekad jedinstvene cjeline. Kada
„Zaime, učili smo zajedno, ali moram da ti imale sluha. Tada se Rožaje upoređivalo s bismo imali više svijesti i dobre volje, to
nešto kažem. Imao si takvu građu, mogao Kruševom u Makedoniji, koje godišnje po- bi se moglo spasiti. Nisam toliko ljut na
si čudo da napraviš, a ja ću sad da kažem sjeti preko milion turista ili s Prizrenom. sistem koliko na naše ljude koji zbog one
neku riječ o ovome što si ti uradio.“ Tu me Iz ovog primjera se potvrđuje da nama uvi- građevinske dozvole ruše svoju staru po-
kupio za sva vremena, jer to treba kazati i jek neko drugi mora da ukaže na vrijedno- rodičnu kuću i na taj način uništavaju svoj
biti objektiva, bez glorifikacija. Ta me nje- sti koje baštinimo, a koje ne cijenimo niti identitet. Kroz moje slike se prepoznaje
gova dimenzija uvijek privlačila. Zajedno čuvamo. Do prije koju godinu Kučanska odakle dolazim, a ja to ne krijem.
smo radili na njegovim romanima, radio džamija je stavljena pod zaštitu države i to
sam mu korice za „Crnoturci“. Uključio je za sad jedini spomenik koji je zaštićen, a STAV: Jedan dio života ste radili tokom
sam se maksimalno da mu pomažem, a trebala je biti polovina grada pod zaštitom ljetnih mjeseci ulične portrete na oba-
on je meni pomagao da me ubrazdi u ovu UNESCO-A. Ovo poređenje na najbolji na- lama Mediterana. Kakvo je to iskustvo
našu bošnjačku priču. To je bio uzajamni čin pokazuje koliko smo izgubili od našeg bilo za Vas?
odnos. Zavolio sam ga i često sam išao u identiteta. I zato je moja poruka mlađima IBRAHIMOVIĆ: Preko 20 godina sam ra-
Podgoricu kod njega. da se ne stide svog identiteta. Jednostavno, dio ulične portrete tokom ljetnih mjeseci
neka rade što više. Mi im ne možemo odre- u Grčkoj, Turskoj i Hrvatskoj, a na Hvaru
STAV: Glavna odlika Vašeg slikarstva jesu diti sve smjernice šta da oni rade, ali kroz sam radio šest sezona još dok sam bio stu-
urbani motivi, odnosno kubistički reali- rad će otkriti svoj talenat i vještine. Neka dent. To mi je omogućilo finansijsku neza-
zam. Kakvu ulogu ima djetinjstvo, odno- budu uvijek svjesni ko su, šta su i odakle su. visnost i izgradnju vlastitog ateljea. Kroz
sno rožajski ambijent u Vašem slikarstvu? to iskustvo mnogo sam putovao, a uradio
IBRAHIMOVIĆ: Stara arhitektura Ro- STAV: Pored urbanih motiva, u Vašim ra- sam oko 5.000 portreta. To je ogromno
žaja, odnosno Fetahovska mahala, u kojoj dovima su prisutni i motivi iz teških peri- iskustvo, ali s mnogo iskušenja. Nuđeno
sam ja odrastao, bila je u većem dijelu sa- oda bošnjačke historije i odnos Bošnja- mi je sve na ulici, ali sam ostao dosljedan.
čuvana do prije 30-40 godina. To se vidi po ka prema kulturi. Kako ste ovu tematiku Volio sam sport jer sam odrastao u društvu
najstarijim fotografijama Rožaja s prelaza doživjeli i predstavili na platnu? koje je bilo izuzetno sportski nastrojeno.
iz 19. u 20. stoljeće. Ja sam odrastao u ta- IBRAHIMOVIĆ: To su prikazi egzodusa i Na Bjelavama dok sam studirao svi su mi-
kvom ambijentu, dobro ga se sjećam, i to je egzistencijalnih pitanja Bošnjaka, da li otići slili da sam difovac. Vodio sam dnevnik i
za mene cjeloživotna inspiracija. Nažalost, ili ostati, te odnos Bošnjaka prema kultu- upoznao jako mnogo ljudi. Rano sam ostao
to naslijeđe je gotovo uništeno. Početkom ri, arhitekturi... To je suština mojih novih bez oca, u 14. godini, pa sam morao da se
50-tih godina Jovan Krunić iz Beograda je slika, a na kojima je stara scenografija, no- brinem za majku i sestru koja je studirala
napisao knjigu u kojoj je dokumentovana stalgija, odnosno stari ambijent Rožaja. U u Prizrenu, a s druge strane, ovaj zanat je
arhitektura Rožaja i kroz njegove fotografije „Almanahu“ i časopisu „Putovanja“ sam jako skup. n

„Almanahu“ i časopisu „Putovanja“ sam pisao o ostacima ostataka naše arhitekture. Radi
se o oko 50 kuća, odnosno kula i čardaka koji su i dalje markantni objekti u različitim
mahalama. To su razbacani fragmenti nekad jedinstvene cjeline. Kada bismo imali više
svijesti i dobre volje, to bi se moglo spasiti. Nisam toliko ljut na sistem koliko na naše ljude
koji zbog one građevinske dozvole ruše svoju staru porodičnu kuću i na taj način uništavaju
svoj identitet. Kroz moje slike se prepoznaje odakle dolazim, a ja to ne krijem.

72 24/2/2023 STAV