Page 67 - STAV broj 395

KULTURA

Geopolitička i kulturna granica Istoka i Zapada
OSMANSKI ISTANBUL –

RANA HISTORIJA GRADA

Prvi značajniji graditeljski poduhvat sultana Mehmeda II u novoj prijestolnici bila je izgradnja Saraja,
sultanske palače, koja je odmah zamišljena i kao sjedište državne uprave. Tačnije, Mehmed je oko
1455. godine započeo gradnju dvije palače, one koju danas znamo kao Topkapi i one koja se nekada
nalazila na placu današnjeg Istanbulskog univerziteta, a koja je imala naziv Eski Saray i čiji su posljednji
ostaci srušeni u 19. stoljeću. Topkapi je izgrađen na najljepšem mjestu u gradu, na prvom istanbulskom
brežuljku, na parceli iza Aja Sofije s prelijepim pogledom na Zlatni rog, Mramorno more i Bosfor.

Piše: Kenan ŠURKOVIĆ

d vremena osnivanja 330. go-
dine, pa sve do danas Istanbul
predstavlja jednu od najzna-
Očajnijih kulturnih i političkih
prijestolnica svijeta. Ovaj je grad oduvijek
privlačio pažnju, bez obzira na to jesu li u
njemu stolovali rimski imperatori, bizan-
tijski carevi ili osmanski sultani. Budući
da se prostire na dva kontinenta, i to na
mjestu koje geopolitički predstavlja grani-
cu Istoka i Zapada, onda je sasvim jasno,
ako poznajemo historiju, zašto Istanbul u
simboličnom smislu odvaja, ali i sastavlja
ta dva svijeta. Ipak, posljednjih 600 godina
Istanbul je grad islama, velebnih džamija,
medresa i sultanskih palača i upravo je to
period koji nas ovdje zanima.
Iako je još u ranoj historiji Osmanskog
Carstva postao glavnim gradom (odmah
poslije zauzimanja 1453. godine), temeljne
smjernice vjerske arhitekture formirane su
u prethodnim prijestolnicama, prije svega Prema tome, nemjerljiv je značaj koja dobija ime Fener Isaov mesdžid, za-
u Bursi i Edirneama. Međutim, tek će kroz Istanbula za razvoj osmanske arhitek- tim manastira Krista Pantepoptes, koji je
urbanu ekspanziju doći do razvoja najviših ture. Grad u 16. stoljeću postaje uzorom preimenovan u Eski Imaret džamiju, ili
dometa stila. Gotovo sve što je značajno u islamskog svijeta, a sultani preuzimaju pre- Crkve Svetog Teodosija, koja postaje Gul
osmanskoj arhitekturi poslije 1453. godi- rogative halifa i čuvara dvaju svetih hra- džamija. Većina preobraženih crkava dobija
ne gradi se u Istanbulu. Ovdje susrećemo mova – u Meki i Medini. Međutim, glav- novi unutrašnji dekor, a izvana su dodavani
dva kapitalna djela pozne brusanske ško- ni izazov s kojim su se suočile Osmanlije trijemovi i munare. Aja Sofija prvu kame-
le, Mahmud-pašinu i Murat-pašinu dža- poslije osvajanja jeste njegova preobrazba nu munaru dobija u vrijeme Mehmeda II
miju. S druge strane, ranocarigradski stil iz hrišćanske u islamsku prijestolnicu. Ta el-Fatiha, Selim II dodaje drugu, a Murad
ovdje najviše dolazi do izražaja. Klasični promjena nije imala rušilački karakter. III preostale dvije. Možda i najsretniji
period nastaje i završava se u Istanbulu Mnogo se toga gradilo planski i postupno. primjer ovakvih intervencija predstavlja
pa njegovo izučavanje skoro pa možemo Ovdje treba naglasiti da su mnoge crkva Saints Sergius and Bacchus, origi-
ograničiti samo na ovaj grad. Sličan stav crkve sačuvane tako što su pretvorene u nalno izgrađena 527. godine, a pretvore-
važi i za postklasični, takozvani barokni džamije. Neke neposredno poslije osvaja- na u džamiju tek 1505. godine, kada je i
period. Najznačajnije građevine kasnijih nja, a neke dosta kasnije (najviše u peri- prozvana Mala Aja Sofija. Trijem koji je
sultana nastaju upravo ovdje. odu sultana Bajazida II). Među njima je tom prilikom izgrađen savršeno je dobro
svakako najpoznatija Aja Sofija, dok neke uklopljen u raniju arhitekturu, a veoma
OČUVANJE ISTANBULSKIH CRKVI crkve/džamije dobijaju i nova imena po- usklađeno, mada i neobično, djeluje mu-
put Crkve manastira Konstantina Lipsa, nara koja nije fizički povezana s crkvom.

STAV 30/9/2022 67