Page 68 - STAV broj 395
P. 68
Rumeli Hisar, koje je trebalo omogućiti
dodatnu blokadu grada. Radovi su bili
gotovi za nešto više od četiri mjeseca, a
svaku od tri kule gradile su različite paše:
Zaganos-paša, Candarli Halil-paša i Saru-
ca-paša. U to vrijeme Rumeli Hisar pred-
stavljao je krajnji domet vojnog inženjer-
stva po kojem su Osmanlije bile poznate.
Danas je ovo utvrđenje jedan od simbola
grada, a zbog svog izgleda ima izuzetnu
ambijentalnu i estetsku vrijednost.
Grad je u svojoj ranoj historiji doživio
i znatne demografske promjene. Pokrenu-
ta je kampanja doseljavanja muslimanskog
stanovništva iz unutrašnjih dijelova carstva,
prije svega iz Anadolije. Vjerska tolerancija
Osmanlija omogućila je da se početkom 16.
stoljeća doseli i veliki broj Jevreja protjeranih
iz Španije. Svojim naglim širenjem Istanbul
je postao metropola u kojoj je živio veliki
broj ljudi različitih vjera i narodnosti, što
Navedene preobrazbe imale su veo- poglede opčinjena bogatstvom i snagom je stvaralo veoma pozitivnu klimu suživota,
ma važnu funkciju, a to je bilo očuvanje nove islamske prijestolnice. za razliku od vjerske netolerancije prisutne
ovih objekata od totalnog propadanja zbog u većini evropskih gradova tog vremena.
nekorištenja. Time su Osmanlije sasvim OBNOVA GRADA
svjesno sačuvale spomen na bizantijsku Međutim, grad je poslije osvajanja TOPKAPI PALAČA
arhitekturu, a samim tim i učinile veliku 1453. godine bio u prilično lošem stanju, Prvi značajniji graditeljski poduhvat
uslugu hrišćanskom svijetu. Slično tome, pa je došlo do obnove i ubrzane transfor- sultana Mehmeda II u novoj prijestolnici
zadržana je i prethodna urbanistička po- macije. Mnogi dijelovi fortifikacijske ar- bila je izgradnja Saraja, sultanske palače,
djela grada sa starim trgovima i glavnim hitekture (koja je i najviše stradala prili- koja je odmah zamišljena i kao sjedište
ulicama. kom opsade) bili su sanirani i dodatno državne uprave. Tačnije, Mehmed je oko
Konstantinopolj je bio grad kojem nije utvrđeni. Interesantno je napomenuti da 1455. godine započeo gradnju dviju palača,
trebalo mnogo dodavati ili oduzimati. Na je prva osmanska građevina u neposrednoj one koju danas znamo kao Topkapi i one
širem području današnjeg Sultan Ahme- blizini grada podignuta još 1395. godine koja se nekada nalazila na placu današnjeg
dovog trga, za vrijeme bizantijske vlasti, od sultana Bajazida I. Riječ je o poznatoj Istanbulskog univerziteta, a koja je imala
nalazio se veoma zgusnut raspored građe- Anadoluhisar tvrđavi (na azijskoj obali naziv Eski Saray i čiji su posljednji ostaci
vina, a veliki dio tog prostora zauzimao Bosfora), koja je dugo predstavljala isture- srušeni u 19. stoljeću.
je čuveni hipodrom. Ovaj dio grada pred- ni vojni punkt Osmanlija. Skoro šezdeset Topkapi je izgrađen na najljepšem
stavljao je u periodu oba carstva područ- godina poslije, preko puta Anadoluhisara, mjestu u gradu, na prvom istanbulskom
je od izuzetne urbane važnosti zbog svog na evropskoj obali Bosfora, neposredno brežuljku, na parceli iza Aja Sofije s preli-
elitističkog karaktera (tu su u 16. stoljeću pred napad na grad, Sultan Mehmed II jepim pogledom na Zlatni rog, Mramorno
bile smještene rezidencije velikih vezira), el-Fatih gradi monumentalno utvrđenje more i Bosfor. Topkapi palača nije izgra-
a i danas je centralno mjesto savremenog đena kao jedna zgrada i cjelovit objekt,
Istanbula. Ovdje treba posebno naglasiti Ovdje treba posebno kao što je to slučaj s evropskim palača-
kako osmansko osvajanje grada nije imalo ma, niti je u potpunosti završena u vrije-
za cilj zatiranje druge i drugačije kulture naglasiti kako osmansko me sultana Mehmeda II. Riječ je o arhi-
i civilizacije. To nije bilo “barbarsko za- osvajanje grada nije tektonskom kompleksu orijentalnog tipa
uzimanje Rima” niti “rimsko zauzimanje s paviljonima i unutrašnjim dvorištima.
Kartage”. Nije bilo ni govora o nekoj osvet- imalo za cilj zatiranje Prvi paviljon izgradio je sultan Mehmed
ničkoj gesti, niti je Konstantinopolj trebao druge i drugačije kulture II zajedno s još nekoliko manjih objekata.
biti primjer drugima. Grad je osvojen iz S vremenom su sultani dodavali nove ce-
strateških, ali i civilizacijskih razloga. Već i civilizacije. To nije bilo remonijalne zgrade, pa je Topkapi tokom
od samih početaka islama, kada je u hadisu “barbarsko zauzimanje stoljeća stalno poprimao novi izgled. Ostala
nagoviješteno zauzimanje Konstantinopo- je poznata gradnja Bagdadskog paviljona
lja od neimenovane islamske vojske, ovaj Rima” niti “rimsko povodom osvajanja ovog grada od sultana
grad postao je svojevrsna opsesija mnogim zauzimanje Kartage”. Nije Murata IV. Hronološki raspon sačuvane
muslimanskim vladarima, a upravo je pod arhitekture obuhvata kompletnu aktiv-
tim dojmom sultan Mehmed Fatih i kre- bilo ni govora o nekoj nu historiju palače. U osnovi se Topka-
nuo u njegovo osvajanje. To nije značilo ni osvetničkoj gesti, niti je pi sastoji od privatnog dijela, u kojem su
neku novu, “islamsku” obnovu Rimskog živjeli sultani s porodicom i poslugom, i
Carstva, ali jeste uspostavljanje određe- Konstantinopolj trebao biti javnog dijela, koji je služio administraciji.
nog civilizacijskog kontinuiteta. Istanbul primjer drugima. Grad je Kada pogledamo prostornu shemu pala-
postaje “terasa” s koje Osmanlije počinju če, uvidjet ćemo da se maksimalno insi-
posmatrati Evropu, ali isto tako i mjesto osvojen iz strateških, ali i stiralo na fizičkoj odvojenosti privatnog
prema kojem će Evropa upirati čežnjive civilizacijskih razloga. i javnog dijela.
68 30/9/2022 STAV