Page 53 - STAV 63 19.05.2016

jeste znanost, jer, kako veli Husein Ðozo
sumnje u mogućnost sklada između vjere
u knjizi Islam u vremenu, “islamsku teo- i znanosti. Jer, “ako je Bog tvorac cijelog
logiju, ustvari, čine prirodne nauke koje Svemira, ako je Bog imao poseban plan
nam otkrivaju savršenu zakonitost i lje- za dolazak čovječanstva na scenu, i ako je
potu procesa i tokova u prirodi. Ali, vjera imao želju za osobnim odnosom s ljudima
u Boga ima mnogo dublji smisao od same u koje je unio moralni zakon kao puto-
te naučne spoznaje i priznanja o Njegovoj kaz prema samome sebi, tada ga nikako
egzistenciji. Ona treba da u ljudski život ne mogu ugroziti napori naših bijednih
unese sklad i ljepotu života prirode. Jer, umova da shvatimo veličanstvenost nje-
osim čovjeka, u cjelokupnoj prirodi sve govog stvaranja. U tom kontekstu, zna-
se nepogrešivo odvija u punom skladu s nost može biti oblik štovanja”.
prirodom i Božijom voljom, po Božijim
zakonima i formulama, jer je priroda po- ATEIZAM I ZNANOST
korna svom Tvorcu”. NE MOGU BEZ VJEROVANJA
Ateisti (grč. atheos – bez Boga) svoj Arijel Rot u knjizi Nauka otkriva Boga
svjetonazor temelje na materijalizmu uzi- pita je li potrebna vjera da bi se vjerovalo
majući materiju kao primarno načelo svi- u Boga i odgovara: “Da. Ali u svjetlu svih
jeta. Oni materiji pripisuju inteligenciju, činjenica koje ukazuju na Planera stva-
pokretljivost snagom vlastite energije da- ranja potrebno je mnogo manje vjere za
jući joj sposobnost oblikovanja i preobraz- vjeru u Boga nego za vjerovanje da su sva
be po načelu evolucije, kojoj za postanak, preciznost, kompleksnost i smisao u pri-
razvoj i nestanak nisu potrebni ni Bog ni rodi nastali prostim slučajem.”
duh. Prema ovom načelu, produkt “inte- Slučaj kao opciju odbacio je i Ruđer
ligentne” materije jeste i čovjek, kojem se Bošković, koji je bio fizičar i nije pisao o
priznaje duhovna dimenzija, ali se i ona filozofiji religije, ali je ipak u svom glav-
u osnovi smatra materijalnom. U Dija- nom djelu Teorija prirodne filozofije napisao
lektici prirode Engels tvrdi da su “svijest i Dodatak o svojim promišljanjima o duši i
mišljenje samo određeno stanje visoko- Bogu: “Što se tiče Božanskog Tvorca pri-
organizirane materije ljudskog mozga”. rode, moja ga teorija izvanredno osvjetljuje
A molekularni biolog Hjubert Joki pita: i iz nje proizlazi nužnost da ga priznamo
“Ako je život samo materijalan, onda zlo- i njegovu najveću i beskrajnu moć, mu-
čini Hitlera, Staljina i Mao Ce Tunga ne drost, providnost, sve što u nama izazi-
povlače posljedice? Ako su ljudi samo va duboko poštovanje, a istovremeno za-
materija, nije gore spaliti tonu ljudi nego hvalnost i ljubav, pa stoga posve otpadaju
tonu uglja?” ništavne sanjarije onih koji smatraju da
Najčešće je citirana izreka Alberta je svijet slučajno nastao ili da je mogao
Einsteina: “Znanost je bez religije neu- biti sazdan nekom fatalnom nužnošću.”
vjerljiva, a religija je bez znanosti slijepa.” Da je i kod ateizma, uglavnom, riječ o
Raymond Ruyer u knjizi Prinstonska gnoza vjerovanju, da racionalizam i materijali-
citira Einsteina, koji kaže da se materi- zam bez vjerovanja nisu dovoljni, priznaje
ja ne može više objasniti bez hipoteze o i britanski filozof Julian Baggini: “Veći-
Duhu: “Čitav život na Zemlji razvija se na ateista vjeruje da postoji samo jedna
prema zakonima i mehanizmima takve vrsta tvari u svemiru, a ona je materijal-
istančanosti i tako izvanredne inteligencije ne prirode, ali da iz nje proizlaze umo-
da nikako ne mogu biti plod slučajnosti.” vi, ljepota, osjećaji, moralne vrijednosti
Da bi znanost objasnila sve te mehanizme, – ukratko, cijeli raspon pojava koje daju
neophodno je pribjeći posredovanju više bogatstvo ljudskom životu. Ljudske mi-
inteligencije, Bogu ili “Starom”, kako je sli i osjećaji proizlaze iz krajnje složenih
Einstein volio reći. Galileo Galilei izjavio međupovezanosti materijalnih entiteta u
je da se “ne osjeća dužnim vjerovati da je mozgu. Ateist u tom smislu filozofskog
isti Bog koji nas je obdario sviješću, razu- prirodnjaka vjeruje da ne postoji ništa
mom i intelektom Sebe želio pretpostaviti mimo prirodnoga, fizičkog svijeta...”
njihovoj upotrebi”. Francis Bacon kazao Ateističko pozivanje na znanost ne
je “da će nas površno poznavanje znanosti, isključuje vjerovanje, što je primijetio i
samozadovoljno, učiniti ateistima, ali će Terry Eagleton komentirajući Dawkinso-
nas duboko poznavanje znanosti sigurno vu Iluziju o Bogu u knjizi Razum, vjera i
učiniti vjernicima”, što potvrđuju sljedbe- revolucija, u kojoj kaže da “znanost, poput
nici “Prinstonske gnoze”. Iako ni danas religije, ima svoje visoke svećenike, svete
nije ugodno istovremeno biti eksplicitni krave, sveta pisma, ideološka isključenja i
vjernik i znanstvenik, Francis S. Collins rituale za suzbijanje otpadništva. Utoliko
(direktor Instituta Genome Research koji je smiješno u njoj vidjeti polarnu suprot-
je 2000. godine objavio mapu ljudskog ge- nost religiji. Iako je Dawkinsova knjiga
noma) jeste i jedno i drugo. U knjizi Bo- Iluzija o Bogu zapanjujuće malorjeka u
žiji jezik (kako je nazvao DNK struktu- pogledu svinjarija i katastrofa znanosti
ru ljudskih gena) kaže da treba otkloniti (on, primjerice, kritizira inkviziciju, ali
STAV 19/5/2016 53