Page 54 - STAV 63 19.05.2016

DRUŠTVO

ne i Hirošimu), većina nas je svjesna da kvarkova koje su fizičari nazvali – crve- znanstvene spoznaje. Poseban problem
je, kao i mnoga druga ljudska zanimanja, ni, zeleni i plavi. A svaki kvark ima svog nastaje želimo li vidjeti malu česticu kao
znanost mnogo riskantnija, nesigurnija, partnera, antičesticu – anticrveni, anti- što je elektron, jer naše posmatranje može
nepravilnija i određena srećom i slučaj- zeleni i antiplavi. Dakle, temelj današnje promijeniti tok procesa koji posmatramo.
nošću te da mnogi koji se njome bave kvantne fizike jesu nevidljive, imaginar- Kada foton svjetlosti pogodi elektron, on
neće prezati ni pred čim samo da sačuva- ne čestice. Sjetimo se koliko su ateisti i ga može svojim kvantom energije izba-
ju neku isprobanu i uvriježenu hipotezu. materijalisti ismijavali islamski princip citi iz putanje. Dogodi li se to, slika koju
U znanosti je, dakle, isto riječ o vjeri – a vjerovanja u gajb – nevidljivi svijet. Kad nam odbijeni foton donese nije ona koju
to nije jedino što ona dijeli s religijom.” se sastanu kvark (materija) i antikvark smo trebali vidjeti.
Znanost ne može biti vrijednosno (antimaterija), oni se poništavaju i nasta- Šta nakon ovih spoznaja znači biti
i ideološki neutralna jer je neprekidno je samo zračenje. Fascinantan je podatak materijalista? Kad uđemo u materiju,
izložena političkim i finansijskim utje- da je u ranoj fazi Velikog praska, kad su kroz molekule stižemo do atoma, pa kroz
cajima. Izumi se često koriste u neetičke se pojavili kvarkovi, na svaku milijardu oblak elektrona do jezgra, i ulazimo u
svrhe (nuklearno, biološko ili hemijsko parova kvark – antikvark bio po jedan protone i neutrone do opisnih kvarko-
oružje). Slično je i s fenomenom svije- kvark viška – od te asimetrije nastao je va, koji su samo kovitlac energije što ih
sti i spoznaje. Znanstvenici proučavaju današnji svemir. na okupu drži jaka nuklearna sila. U su-
mozak, psiholozi istražuju prirodu svi- batomskom kvantnom svijetu ne vrijede
jesti, ali teško mogu u potpunosti obja- ILUZIJE O EVOLUCIJI Newtonovi zakoni i ništa nije određeno
sniti njenu suštinu. A, upravo, pomoću U laboratoriji CERN-a tvrde da su – vrijedi samo fizika vjerovatnoće. Ondje
te svijesti, mozga, razuma i naših osjeti- 2012. godine pronašli Božiju česticu ili se, prema Feynmanovim dijagramima u
la i znanstvenici percipiraju svijet, kao i Higgsov bozon, koji objašnjava posto- kvantnoj teoriji polja, gubi čak i razlika
svoje znanstvene rezultate. janje mase. Objavljene slike dolaze iz između sadašnjosti i budućnosti. Gdje je
Razum nam treba da razumijemo da- ATLAS-a, najvećeg elektronskog mikro- onda ta materija u koju ateisti nominal-
našnju fiziku koja izučava atome, elek- skopa na svijetu. To je cilindar širok 25, no vjeruju?
trone, kvarkove, leptone, bozone i ostale dugačak 45 metara i težak 7 hiljada tona. Kao predstavnike iluzionističkog fe-
čudne čestice. One su izvan našeg opažanja, ATLAS bilježi tragove sudara čestica i nomena odabrat ćemo znanstvenika Ri-
ali egzistiraju u fizikalnim teorijama i u prenosi ih mreži od 5.000 računara. Oni charda Dawkinsa i filozofa Daniela C.
eksperimentima dobijamo potvrdu njiho- obrađuju podatke i pokušavaju rekon- Dennetta. Dawkins je etablirani kritičar
vog postojanja. Tako su, prema kvantnoj struirati sliku sudara protona koji jure religija, engleski etolog (biologija pona-
hromodinamici, proton, neutron i druge skoro brzinom svjetlosti. Od pouzdano- šanja), evolucioni biolog i pisac, veliki
elementarne čestice materije građene od sti i preciznosti ATLAS-a zavisi tačnost protivnik kreacionizma i inteligentnog
dizajna, čija je najpoznatija knjiga The
“Iako je Dawkinsova knjiga ‘Iluzija o Bogu’ zapanjujuće malorjeka God Delusion iz 2006. godine prevedena
u pogledu svinjarija i katastrofa znanosti (on, primjerice, kritizira kao Iluzija o Bogu. Korištenje riječi “delu-
zija”, koja predstavlja bolesno vjerovanje
inkviziciju, ali ne i Hirošimu), većina nas je svjesna da je, kao u nešto što nije istinito, dovoljno govori.
i mnoga druga ljudska zanimanja, znanost mnogo riskantnija, Dennett je Amerikanac, deklarirani ate-
nesigurnija, nepravilnija i određena srećom i slučajnošću te da ist i sekularist, autor knjige Kraj čaroli-
mnogi koji se njome bave neće prezati ni pred čim samo da je: Religija kao prirodna pojava. Četvorku
– Dennetta, Dawkinsa, Sam Harrisa i
sačuvaju neku isprobanu i uvriježenu hipotezu. U znanosti je, Christophera Hitchensa – od milja zovu
dakle, isto riječ o vjeri – a to nije jedino što ona dijeli s religijom” “četiri jahača novog ateizma”.
Dawkins traži od nas dodatno “izoš-
travanje evolucijske svijesti” kako bismo
shvatili da su “neke prirodne pojave pre-
više statistički nevjerovatne, previše slo-
žene i lijepe te izazivaju preveliko straho-
poštovanje da bi mogle nastati slučajno”:
“Inteligentni dizajn nije jedina alternativa
slučaju. Prirodna selekcija je bolja alterna-
tiva. To je jedino logično rješenje koje se
ikada pojavilo. I ne samo da je to logično
rješenje, to je rješenje čudesne elegancije
i moći. Odgovor je u tome da je prirod-
na selekcija kumulativni proces koji ra-
stavlja problem nevjerovatnosti na male
komade. Svaki od tih komadića donekle
je nevjerovatan, ali ne toliko da spriječi
dotičnu pojavu.” On tvrdi da evolucijski
poriv prema složenosti proizlazi iz nače-
la prirodnog odabira i to je, po njegovom
mišljenju, jedini proces koji može stvoriti
složenost iz jednostavnosti. Nema zdra-
vog razuma u tome, mr. Dawkins. Kad
se koristi termin “načelo”, mora se znati

54 19/5/2016 STAV