Page 65 - STAV 83 06.10.2016

PRIKAz

Trotomni prijevod “Mesnevije” s komentarom

potVrda duBine

Vjeronaučnog znanja

aHMeda eF. Mešića

Piše: Hamza RIDŽAL Mesnevija, s perzijskog preveo i komentare napisao: ahmed
hamza@stav.ba o. Mešić; Behram-begova medresa, tuzla, 2016. godine

nstitut za islamsku tradiciju Bošnjaka preko dvije hiljade stranica koji je, kao poetsko-estetskoj ravni Rumijevog dje-
u saradnji s Upravom za obrazovanje plod dugogodišnjeg druženja s ovim dje- la. Međutim, to ne umanjuje vrijednost
i nauku Rijaseta IZ u BiH organizi- lom, potvrda dubine vjeronaučnog znanja Mešićevog angažmana. Kako objašnjava
irao je prošle sedmice u prostorijama Ahmeda ef. Mešića. “Ovo djelo predstavlja dr. Mubina Moker, tradicionalni pristup
Gazi Husrev-begove biblioteke promociju zrele plodove rada jednog velikog bosan- Mesneviji, kojeg je baštinio i Ahmed ef.,
Mesnevije Dželaluddina Rumija, koju je skog alima, mutesavvifa, plodove koji su a koji je karakterističan za mesneviha-
s perzijskog jezika preveo i obilnim ko- sazrijevali kroz sedam decenija strpljivog ne, Rumijevo djelo motri kao djelo na-
mentarom obogatio šejh hadži Ahmed koračanja Allahovim putem ka Njego- mijenjeno za iršad – uputu slušalaca,
ef. Mešić. Već pet stoljeća postoji nepre- vom zadovoljstvu. Dersovi iz Mesnevije te je razumljivo stavljanje značenjskih
kinuta tradicija čitanja i tumačenja Me- i okupljanja tim povodom predstavljaju planova teksta u fokus Mešićevog rada.
snevije u Bosni i Hercegovini, o čemu je specifičnu formu dobrovoljnog ibadeta Stoga je njegov prijevod izuzetno preci-
znalački pisao dr. Sedad Dizdarević u koju možemo svrstati u misaoni ibadet zan u prevođenju smisla Rumijevog dje-
studiji Mevlana u Bosni. Čak su u Iranu, (fikr). To je, kako je često sam Ahmed ef. la. “Treba imati u vidu činjenicu da se
jezičkoj kolijevci Mesnevije, postojali pre- volio kazati, Mekteb-i irfân – škola spoznaje u gnostičkim djelima općenito akcenat
kidi u tumačenju i kazivanju Rumijeva duhovnih istina, prava radionica za po- stavlja na sadržaj i poruku koja se želi
djela dugi po pola stoljeća. U Bosni se pravku i oplemenjivanje ljudskih srca”, prenijeti, dočim je izvanjska forma po-
tako nešto nikada nije desilo, a Mesnevi- zapisao je u uvodu ovog trotomnog izda- put ovojnice koja skriva suštinu. Za dje-
ja se danas tumači jednom sedmično u nja Mešićev učenik prof. dr. Izet Pajević, lo poput Mesnevije bila bi neprocjenjiva
Sarajevu, Tuzli i Visokom. Mesnevihani koji je i jedan od najzaslužnijih za štam- šteta usmjeriti pažnju samo na ovojnicu
i šejhovi mevlevijskog i nerijetko nakši- panje Mešićevog prijevoda s komentarom. i time uskratiti recipijentu mogućnost
bendijskog tarikata organizirali su kroz Prijevod Mesnevije Ahmeda ef. pro- da kuša srčiku Mevlanine misli. U tom
protekla stoljeća posebne halke u kojima zni je. Vrlo malo pažnje pri prevođenju kontekstu valja motriti ovaj Ahmed ef.
se tumačila Mesnevija, jedno od najvećih posvećeno je mesnevihanski pristup prijevodu Mesne-
poetskih ostvarenja orijen- vije”, zapisala je dr. Moker.
talno-islamske kulture. Koliko je Mešić vodio računa da sva-
Jedan od velikana koji ku riječ prevede na najbolji mogući način,
je sačuvao tradiciju tuma- govori i podatak da je tokom prevođenja
čenja ovog vrijednog djela Mesnevije s originala na perzijskom jeziku
u drugoj polovini XX vi- svoj prijevod komparirao s prijevodima
jeka, u jeku komunističke na arapski dr. Kefafija i turski jezik Abi-
ateizacije društva, svakako din-paše. Kada bi uočio da postoje razli-
je Ahmed ef. Mešić ili der- ke između ovih dvaju prijevoda, ukoliko
viš Ahmed Nurudin, kako su one bile formalne, nije im pridavao
se sam potpisivao u zreloj značaja. Ipak, ako se radilo o razlikama
fazi svog života. Uspio je pri- semantičke prirode, naveo bi i arapski i
je preseljenja na bolji svijet turski prijedlog te potom iznio vlastito
prevesti i komentirati jedan razumijevanje značenja stiha. Jedan je
kompletan svezak (4.058 bej- naš alim Mevlanina djela pozicionirao
tova – distiha) i nešto manje po stepenima vjeronaučnog znanja, pa
od polovine drugog sveska je kazao da je Divani-Šems njegovo tari-
(2.625 bejtova), od ukupno katsko, Mesnevija mearifetsko, a Fihi ma
šest svezaka i 25.000 bejto- fihi njegovo hakikatsko djelo. Budući da
va, koliko ima Rumijeva je mearifet analitičko znanje, onda je sa-
Mesnevija. Rezultat ulože- svim opravdano, čak i obavezujuće, dati
nog napora jeste trotomni prednost značenju nad formom, što Ah-
prijevod s komentarom na med ef. znalački razumijeva i čini. n

STAV 6/10/2016 65