Page 62 - STAV 83 06.10.2016
P. 62

KULTURA



          StaV: također se zanimate za osman-
          sko naslijeđe Bosne i Hercegovine. da
          li je ispravno reći da je u Bosni moguće
          pronaći estetiku centra – istanbula, ali i
          estetiku periferije? postoje li neke zajed-
          ničke karakteristike osmanske arhitektu-
          re na Balkanu koje su drugačije od one
          u prijestolnici?
          HArtmutH: U 16. stoljeću, kada je
          Bosna bila svjedokom intenzivnog razvo-
          ja koji joj je ostavio mnoga važna arhitek-
          tonska zdanja, osmanska estetika bila je
          više ili manje estetikom Istanbula. “Stil
          prijestolnice” proširio se u Bosnu, iako u
          drugom obliku, poput Sirije i Egipta. Ali i
          u samoj Bosni postoje velike razlike. Spo-
          menici jasno pokazuju da je Sarajevo bilo
          “bliže” (u značenju bolje povezanosti) s
          Istanbulom nego, recimo, Livno. Razlika   Mehmed-begova džamija (1492), Serez
          između osmanske arhitekture Balkana i
          Istanbula više je u veličini negoli u stilu.   Portal Jahja-pašine džamije (1503/4), Skopje
          Prvenstvo Istanbula nije se nigdje smjelo
          dovoditi u pitanje gradnjom sličnih monu-
          mentalnih projekata. Da je neki paša dao
          sagraditi džamiju veliku poput Sulejmanije,
          recimo, u Budimpešti, to bi se razumjelo
          kao suprotstavljanje sultanovoj nadmoći.
          Zbog toga je neobična monumentalnost
          sarajevske Gazi Husrev-begove džamije
          zanimljiv slučaj. To pokazuje, prema mom
          mišljenju, da je oko 1530. godine Saraje-
          vo i dalje smatrano veoma udaljenim od
          osmanske metropole i također veoma važ-
          nim za širenje carstva. U ovom su se slučaju
          pravila malo zaobišla. Ali 1560-ih, kada je
          nanovo građena sarajevska Careva džamija
          po sultanovom naređenju, bio je očigledno
          oprezan zapovjedivši da bude podignuta
          s neznatno većom kupolom i neznatno
          većim minaretom. Ove su stvari Osman-
          lijama bile važne. Monumentalnost arhi-
          tektonskih projekata trebala je odgovarati
          položaju njenog pokrovitelja u društvu.  “Spomenici jasno pokazuju da je Sarajevo bilo ‘bliže’ (u značenju
                                            bolje povezanosti) s Istanbulom nego, recimo, Livno. Razlika između
          StaV: profesor Machiel kiel proveo je
          većinu života istražujući osmansko na-  osmanske arhitekture Balkana i Istanbula više je u veličini negoli
          slijeđe Balkana. postoji li neko ko bi ga   u stilu. Prvenstvo Istanbula nije se nigdje smjelo dovoditi u pitanje
          mogao naslijediti?                gradnjom sličnih monumentalnih projekata. Da je neki paša dao
          HArtmutH: Machiel Kiel posebna je
          osoba. Njegov rad odražava njegovu bio-  sagraditi džamiju veliku poput Sulejmanije, recimo, u Budimpešti, to
          grafiju. On je zidar koji je postao historičar   bi se razumjelo kao suprotstavljanje sultanovoj nadmoći”
          socioekonomije i arhitekture. Čovjek koji
          je počeo dokumentiranje građevina jer je   koje predstavljaju bosanskohercegovač-  Prvi je zaključak da je historija osman-
          mislio da bi se njihov nestanak negativno   ko kulturno naslijeđe. Primjer je savrše-  ske arhitekture, kako je mi znamo, ne-
          odrazio na naše poimanje historije Balka-  na zbirka ikona i predmeta Stare crkve,   održiva i neophodno ju je nanovo napi-
          na. Umjesto što bi ga neko zamijenio, bolje   danas lijepo predstavljene u kompleksu   sati. Logika i estetika promjene u 14. i
          bi bilo da više ljudi nastavi njegov posao.  crkve. Veličanstvena arhitektura Muzeja,   15. stoljeću nije bila shvaćena. Mnoge
                                            po meni, više naglašava značaj ove zbirke.  nedosljednosti prešućene su od strane
          StaV: Mislite li da bi bilo opravdano osni-                          istraživača. Trenutno radim na objavlji-
          vanje Muzeja islamske umjetnosti i kul-  StaV: Vaš projekt o osmanskoj arhitektu-  vanju ovih zaključaka kroz niz članaka, a
          ture u Sarajevu?                  ri Makedonije završio je upravo. do kojih   u konačnici, monografije islamske arhi-
          HArtmutH: Mislim da bi bilo zanimlji-  ste zaključaka došli? šta planirate dalje?  tekture Skoplja. Spomenuta šira pitanja
          vije da takva zbirka bude uključena u posto-  HArtmutH: Projekt je doveo u pi-  treba rješavati kroz naredna istraživanja,
          jeće institucije, poput Zemaljskog muzeja,   tanje brojna osnovna pitanja o razvoju   vjerovatno nastavkom projekta, za što
          zajedno s drugim zbirkama i postavkama   osmanske arhitekture, i o tipovima iste.   nastojim dobiti sredstva.   n



         62  6/10/2016 STAV
   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67