Page 66 - STAV broj 306

DRUŠTVO

populaciji. Samim tim, i potražnja za takvom vrstom krvnih “Darivanje ne ugrožava zdravlje
pripravaka uvijek je manja, dok je, s druge strane, potražnja
za RhD pozitivnim krvnim pripravcima, posebno O RhD po- darivatelja, a predstavlja ujedno i oblik
zitivne i A RhD pozitivne krvne grupe, zbog njihove najveće kontrole zdravlja osobe. Zdrav organizam
zastupljenosti u populaciji, uvijek najveća. Generalno, zalihe
krvi i krvnih pripravaka, zbog ograničenog roka trajanja, tre- nadoknađuje količinu i sve dijelove krvi u
baju stalno biti obnavljane. Kako ističe, krv treba čekati paci-
jenta, a ne pacijent krv. odgovarajućem periodu.
Bez obzira na period pandemije, Ahmetović-Karić ističe da
je potreba za krvnim pripravcima konstantna za pacijente koji
su na hroničnoj transfuzijskoj terapiji i one koji se podvrgavaju terenu. Te su akcije najbolji način promocije davalaštva. Veo-
planiranim i neplaniranim operativnim zahvatima. Broj dari- ma je značajno organiziranje akcije darivanja krvi u firmama,
vatelja tokom pandemijskog perioda smanjen je neznatno, ali udruženjima, javnim ustanovama itd., kako bi se građanima
je dovoljan da se podmire potrebe svih pacijenata za pojedinim približila važnost i potreba za krvnim pripravcima kao vidu
krvnim pripravcima. liječenja, kao i organiziranje akcija u srednjim školama i fakul-
tetima, jer se time animiraju novi, mladi darivatelji. “Mi ima-
AKCIJE DARIVANJA KRVI OD VELIKOG SU ZNAČAJA mo veoma mladu populaciju koja daruje krv, dobi od 18 do 35
Ahmetović-Karić kaže da se krv prikuplja najčešće pu- godina, što je rezultat animiranja mladih ljudi u srednjim ško-
tem organiziranih akcija darivanja, kako u ustanovi, tako i na lama i fakultetima. Upravo su ovi mladi ljudi oni koji će nasli-
jediti naše višestruke darivatelje krvi, one koji su krv darivali
Doktorica, specijalistkinja više od sto puta. Stalnim angažmanom šire društvene zajedni-
transfuziologije Gorana ce treba se neprekidno raditi na edukaciji i podizanju svijesti
Ahmetović-Karić
građana o značaju i neophodnosti darivanja krvi te obnavljanju
postojećih rezervi s obzirom na njihov ograničen vijek trajanja
i svakodnevne potrebe. Razvijena svijest o darivanju krvi, kroz
animacione postupke prije darivanja, te adekvatna informira-
nost o značaju i ulozi krvi u svakodnevnom životu kod mladih
ljudi uveliko utječe na omasovljenje dobrovoljnog davalaštva
u Federaciji BiH te omogućuje dovoljne količine (zalihe) krvi
za one kojima je krv potrebna kao lijek, odnosno na smanje-
nje porodičnog davalaštva na najmanji mogući nivo”, ističe
Ahmetović-Karić.

KO SVE MOŽE DAROVATI KRV?
Ahmetović-Karić pojašnjava da darivatelj može biti svaka
zdrava, punoljetna osoba, starosti od 18 do 65 godina, tjelesne
težine veće od 55 kg i proporcionalne visini, a kod koje se liječ-
ničkim pregledom ustanovi da je darivanje krvi neće ugroziti;
kako nju, tako ni osobu kojoj će krv biti dana za liječenje. Muš-
karci mogu darovati punu krv svaka tri mjeseca, a žene svaka
četiri. “Darivanje ne ugrožava zdravlje darivatelja, a predstavlja
ujedno i oblik kontrole zdravlja osobe. Zdrav organizam nado-
knađuje količinu i sve dijelove krvi u odgovarajućem periodu.
Darivanje najviše utječe na stanje željeza u organizmu, koje se
nalazi u sklopu hemoglobina eritrocita. Određeni broj osoba
tokom pregleda biva odbijen kao darivatelji, bilo privremeno
ili trajno, zbog opasnosti za darivateljevo zdravlje ili za naru-
šavanja zdravlja samog pacijenta”, naglašava Ahmetović-Karić.

66 14/1/2021 STAV