Page 67 - STAV broj 306

Postoje i oni koji ne smiju davati krv. To su osobe koje bo- ublažavanja simptoma kod takvih osoba, ali ne i oblik liječenja.
luju od određenih akutnih ili hronočnih bolesti, osobe koje Darivanje krvi potiče i koštanu srž na stvaranje novih, mladih
piju antibiotsku terapiju ili neke druge određene lijekove, oso- krvnih stanica”, objašnjava Ahmetović-Karić.
be koje su na dugotrajnim dijetama, osobe koje su neispavane, Građani mogu darovati krv svaki radni dan od 07:30 do
osobe s rizičnim ponašanjem, o čemu naravno odluku donosi 18:00 u prostorijama Zavoda. Ako je potrebno, za prethodno
liječnik prilikom pregleda i razgovora s potencijalnim dariva- informiranje o darivanju ili organizaciji prijevoza do Zavoda
teljem. Tokom darivanja mogu se javiti odgovarajući lokalni mogu se obratiti na broj telefona Odsjeka za animaciju i pro-
ili opći neželjeni učinci. Na mjestu uboda kod približno jedan mociju davalaštva – 033 567 302. n
do dva posto darivatelja može doći do pojave lokalnih simpto-
ma, kao što su oštećenje venskog zida, oteklina, hematoma ili
bol. Uzrok tome je što kod nekoga tokom darivanja igla teže
ulazi u venu ili zbog lošeg položaja igle, pa dio krvi izlazi u
potkožno tkivo, a nakon darivanja uzrokovano je nedovoljnim
spazmom vene ili jačim pokretima ruke. Riječ je o nuspojavi
koja nije opasna i koja se najčešće liječi hladnim oblogom i
mirovanjem ruke, a u težim slučajevima potrebno se javiti u
transfuzijsku ustanovu ili svom ljekaru. Kod približno tri do
pet posto darivatelja mogu se javiti opće nuspojave tokom da-
rivanja ili nekoliko sati poslije. Mogu biti blage, srednje teške
i teške. Najčešće je riječ o blagim nuspojavama poput nervoze,
ubrzanog disanja, bljedoće, znojenja, vrtoglavice te mučnine
i povraćanja. Najčešći su uzrok nuspojava strah od darivanja,
premorenost i neispavanost, zbog čega organizam nije u stanju
kompenzirati darovanu krv.
Kako kaže Ahmetović-Karić, najveći broj dobrovoljnih da-
rivatelja predstavljaju višestruki darivatelji, što, naravno, ide u
prilog osiguravanju što sigurnijih jedinica krvnih pripravaka.
Također, naglašava da na godišnjem nivou imaju između 6.000
i 6.500 darivatelja koji daruju krv prvi put. Riječ je o populaciji
dobi od 18 do 30 godina, što pokazuje koliko je mlađa populaci-
ja spremna na čin darivanja. Najčešći razlozi za darivanje krvi
jesu altruizam, želja da se nekom pomogne i da se učini dobro
djelo, uz osjećaj osobnog zadovoljstva.
“U svijesti ljudi postoje različite predrasude o darivanju krvi,
kao što su mogućnost zaraze, razvijanje ovisnosti darivanja itd.
Kod nekih su kao najčešći razlozi za nedarivanje strah i slabo
znanje o potrebama i samom načinu darivanja. Treba napome-
nuti da darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi pro-
pisani postupci pri odabiru darivatelja. Vrećice i igle korištene
za darivanje sterilni su materijali za jednokratnu upotrebu, tj.
mogu se primijeniti samo za jedno darivanje. S darivanjem krvi
može se započeti i prestati u svako životno doba. Sve što se tiče
darivanja treba biti razjašnjeno i obrazloženo jer se time razbi-
ja strah. Što su ljudi bolje informirani, veća je vjerovatnoća da
će prepoznati neke od motiva za darivanje krvi. Nadalje, jedan
od razloga za darivanje jeste i taj što se darivatelji bolje osjećaju
nakon darivanja krvi, što je posebno karakteristično kod ljudi s
blago povišenim krvnim tlakom. To, naravno, predstavlja način

STAV 14/1/2021 67