Page 95 - STAV broj 304-305
P. 95

STAV: Pored pripovijetke Sahat sa po-  pripovijetke i romane ocijenila je kao dje-
          svetom, još su Vam četiri pripovijetke na-  la visoke estetske i književno-umjetničke
          građene na književnim konkursima. To su   vrijednosti. Ipak, sva vaša djela ostala su
          najbolja priča na konkursu u Srebrenici   u sjeni nagrađenog historijskog romana
          Išareti, potom Taksi, pa Miris zemlje bo-  Udovičke zemlje, objavljenog 2019. godi-
          sanske te priča Planina sa koje sam gr-  ne, koji Vam je priskrbio posebno mjesto
          lio nebo. Nakon prve zbirke pripovijedaka   u bošnjačkom, ali i bosanskohercego-
          2017. godine, u izdanju “Bosanske riječi” u   vačkom književnom kanonu. Zahvaljujući
          Tuzli izlazi nova zbirka pod nazivom Ordij-  romanu Udovičke zemlje, od marta 2020.
          ski mujezin. Na kojim ste sve konkursima   godine ste i član Društva pisaca Bosne i
          nagrađivani i šta su te nagrade značile za   Hercegovine. Šta nam možete reći o tom
          Vas kao pisca?                    nevjerovatnom umjetničkom djelu?
          KADRIĆ: Neke konkurse ste već spome-  KADRIĆ: Ako je suditi po Dervišu Suši-
          nuli. Nagrađivan sam i u Tešnju, zatim u   ću, Isnamu Taljiću i meni, Vlasenica bašti-
          Odžaku, Srebrenici i dva puta u Crnoj Gori   ni sklonost ka dobroj priči i književnosti.
          na Bihoru. Nagrađen sam od Fondacije za   Sva trojica smo odrastali na usmenoj pre-
          izdavaštvo za knjigu pripovjedaka Ordijski   daji. Bezbroj velikih pripovjedača otišlo
          mujezin, za roman Protokol posrnulih, kao i   je između nas ne zabilježivši se, tako da
          za roman Udovičke zemlje. Nagrade su naj-  sebe, najčešće, doživljavam kao njihovog
          bolji pokazatelj šta drugi misle o nečemu   pisara, pogotovo sam to u romanu Udovič-
          za što vi mislite da je dobro. Prvim nagra-  ke zemlje. On je, prevashodno, historijski
          dama sam se radovao kao dijete, posljed-  roman u kojem se historijski fakti prepliću
          njima jako kratko, možda i zbog toga što   s usmenom narodnom predajom, ponekad   Puno čitam, oduvijek je tako,
          sam već uvjeren da mogu osvojiti nagradu   se i sukobljavajući jedno s drugim, ali ga
          i da me one obavezuju na još veću ozbilj-  treba čitati i kao ljubavni, špijunski, krimi-  čitao sam i u ratu, čitam i
          nost u radu.                      nalni, ratni, psihološki... Svako će, sam za   sad, i brzo čitam, ali kad
                                            sebe, naći vlastita vrata na ovom romanu.
          STAV: Protokol posrnulih Vaš je prvi roman,   Refleksije čitalaca ponekad su i zbunju-  pišem, sporo pišem i jako
          također objavljen u izdanju “Bosanske ri-  juće, nekima se činilo da je roman i napi-  sam zahtjevan prema svom
          ječi” 2017. godine. Riječ je o književnom   san u srednjem vijeku i da sam ja tek puki
          štivu koje se čita u dahu. Protokol posr-  prepisivač neke davno zaboravljene priče.  pisanju. Čitanje me odmara,
          nulih bosanski je bestseler čiji glavni lik   Roman je u vremenskom okviru od 1440.   a pisanje iscrpljuje i ono bi
          Raif Cicvara, poput glavnog lika iz negdaš-  do 1476. godine, prostorno, epicentrom je
          njeg romana i filma Kuduz, zbog nevjere   u Bosni, ali se radnja preko nje razlijeva  bilo nemoguće bez podrške
          supruge svoj život okreće u nepredvidivom   od Konstantinopolja do Vatikana. Ako me   koju osjećam od svoje
          smjeru, što će za posljedicu imati veliku   pitate zašto baš to vrijeme, odgovor je zato
          dramu. Otkud ideja za takvim romanom?  što ga historija po mnogo čemu pamti kao  porodice. Književnost je
          KADRIĆ: Likove iz romana znam kao   prelomno, a meni je obilovalo neponovlji-
          samog sebe jer sam jedno vrijeme živio s   vim likovima: Hamza-dedo Orlović, bo-  imati priliku progovoriti.
          njima, ali da bi ta priča postala važna da   sanski kraljevi Stjepan Tomaš Kotromanić
          bude predmet umjetničke nadgradnje,   i Stjepan Tomašević, potom sultan Mehmed
          morale su se desiti promjene u društvu,   Fatih, ugarski kralj Korvin, vitez Radivoje   i jako sam zahtjevan prema svom pisanju.
          kakve već jesu i kojima smo svjedočili, i   Oprašić – glavni lik romana, Irina – Jerinja   Čitanje me odmara, a pisanje iscrpljuje i
          promjene u mojoj percepciji društva. Ro-  Branković, Vlad III – poznatiji kao Draku-  ono bi bilo nemoguće bez podrške koju
          man je izgrađen na temelju priče o raspa-  la, i mnogi, mnogi drugi. S ovakvom pa-  osjećam od svoje porodice. Književnost je
          danju bivše nam zajedničke države. Njeno   letom likova, čini mi se, bilo je nemoguće   imati priliku progovoriti.
          se urušavanje, kroz fabulu, može pratiti   biti neuvjerljiv pripovjedač i čitaoce ostaviti
          posrnućem likova u ovom romanu. Sje-  ravnodušnim. Profesor Nedžad Ibrahimo-  STAV: Možemo li u skorije vrijeme očeki-
          ćam se, promovirajući roman, Osman Ha-  vić je, između ostalog, u recenziji napisao   vati Vaše novo književno djelo?
          lilović je primijetio da “Protokol posrnulih   da je ovo jedan od najboljih romana koje   KADRIĆ: Pandemija COVID-19 je mno-
          podsjeća na pjesmu ludaka na brodu koji   je pročitao. Na kraju, cilj mi je bio da kroz   go čemu promijenila lik, a ni književnost
          tone...” Romanom sam želio da konzer-  lijepu priču sačuvam neke predaje, neke   nije ostala imuna. Ono što je meni i mojoj
          viram vrijeme moje mladosti u njegovoj   manje poznate historijske činjenice, neke   knjizi uradila nazvao bih usporavanjem.
          punoj jasnoći, unaprijed znajući da dio   već zaboravljene likove i da čitaoci kroz nju   Promocije je učinila nemogućim i samim
          čitalaca neće vjerovati u tu priču jer je za   ustvari prođu kroz srednji vijek.  tim otežala put knjige ka čitaocima. Tre-
          neke događaje potrebna vremenska distan-                             nutno nemam energije za pisanje jer sam
          ca da se realno sagledaju. Vrijeme raspada-  STAV: Šta je za Vas književnost?   još iscrpljen ovom knjigom, a njoj sam još
          nja Jugoslavije bilo je vrijeme raspadanja   KADRIĆ: Književnost je pogled iznutra   potreban da pronađe svoje mjesto u svijetu
          svega, i to sam prikazao romanom. Ima   nečega što je obično vidimo samo spolja.   knjige. O nekom novom djelu i ne pomiš-
          mišljenja da je Protokol posrnulih, ustvari,   Ona je ujedno i pokušaj da pojavnost i nas   ljam i još sam daleko od odluke da najma-
          moj najbolji roman.               u njoj pogledamo u kompletnom spektru.   nje jednu godinu provedem izoliran i sam
                                            Doživljavam je i kao portal kroz koji pro-  pišući novi roman. Da šaljivim komentarom
          STAV: Sva Vaša dosadašnja književna   mijenim i vrijeme i prostor. Puno čitam,   završimo ovaj razgovor: kad se uvjerim da
          ostvarenja samo su potvrdila urođeni dar   oduvijek je tako, čitao sam i u ratu, čitam i   Udovičke zemlje mogu i bez mene, tad ću se
          za pripovijedanje, a književna kritika Vaše   sad, i brzo čitam, ali kad pišem, sporo pišem   odlučiti da sebi oduzmem slobodu.     n


                                                                                                   STAV 31/12/2020 95
   90   91   92   93   94   95   96   97   98   99   100