Page 94 - STAV broj 304-305

KULTURA

Fajko Kadrić, autor historijskog romana “Udovičke zemlje”

PANDEMIJA JE OTEŽALA

PUT KNJIGE KA ČITAOCIMA

“Ako je suditi po Dervišu Sušiću, Isnamu Taljiću i meni,
Vlasenica baštini sklonost ka dobroj priči i književnosti. Sva

Razgovarao: Amir SIJAMHODŽIĆ trojica smo odrastali na usmenoj predaji. Bezbroj velikih
pripovjedača otišlo je između nas ne zabilježivši se, tako da
sebe, najčešće, doživljavam kao njihovog pisara, pogotovo
sam to u romanu Udovičke zemlje.”

njiževnik Fajko Kadrić rođen je i dokumentarne proze. Nakon njenog izla- Šabić – pisac, Mehmed Hodžić – tadašnji
u Skugrićima kod Vlasenice 1965. ska iz štampe, pitanja tipa zašto ne pišem direktor biblioteke, potom Fahrudin Sina-
godine. Osnovnu školu završio je i kada ću i sam konačno objaviti svoje rat- nović – pisac, novinar i publicista, i mnogi
K u Cerskoj, a srednju u Sarajevu. ne memoare, dnevnike ili pjesme postala drugi. S ove vremenske distance, to je kolo-
Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu radio su prečesta. To bi, možda, trajalo i sada da plet okolnosti koji je kumovao tome. Kale-
je u zvorničkoj bolnici, a u toku agresije na kalesijska biblioteka nije raspisala konkurs sija je u bliskoj prošlosti često promovirana
frontovima širom BiH spašavajući ljudske za najbolju zavičajnu priču. Nisam imao iz- pežorativnim novinarskim ispadima, tako
živote. Nakon rata, do penzioniranja, radio govor za ne poslati je, a falilo mi je hrabrosti da ljudi kojima je stalo do istine, na polju
je u minskom polju kao profesionalni voj- da je pošaljem. Ako bi trebalo da detekti- kulture, ulažu napore da razbiju stereotip
nik. Od srednjoškolskih dana pa sve do rata ram krivce mojoj raspisanosti, oni su Azir zaostale bosanske kasabice.
pisao je poeziju, a nakon toga okrenuo se
prozi. U zvanične književne vode uplovio
je 2013. godine, kada mu je na konkursu
Zavičajne priče u Kalesiji nagrađena pripo-
vijetka Sahat sa posvetom. Poslije toga na-
građivan je na više domaćih i regionalnih
konkursa za najbolju kratku priču ili pje-
smu. Do sada je Fajko Kadrić objavio dvije
zbirke pripovijedaka i dva romana. Povod
za razgovor s Kadrićem njegov je roman
Udovičke zemlje, nagrađen od strane Fon-
dacije za izdavaštvo 2019. godine.
STAV: Vaša prva knjiga pripovjedaka Ko
još pjeva dok umire objavljena 2014. godi-
ne doživjela je tri izdanja. Bila je to prava
potvrda Vašeg književnog dara, ali i dobar
išaret za ono što će uslijediti. Međutim,
godinama prije toga pisali ste za svoju
dušu, a tek poneku priču znali objaviti na
stranicama lokalnih novina. Šta je ustvari
bilo presudno da se odlučite poslati svoju
prvu, a onda i još nekoliko priča na knji-
ževne konkurse u državi i regiji?
KADRIĆ: Presudna je činjenica da sam,
osim poezije, (doduše neredovno) pisao i
dnevnik i da su neki znali za to. S obzirom
na to da se radilo o ratnom periodu, moj
prijatelj Azir Šabić me zamolio da za nje-
govu drugu knjigu Drina ih odnijela posu-
dim dio svojih sjećanja. Pomenuta knjiga
žanrovski je kombinacija ratnog dnevnika

94 31/12/2020 STAV