Page 90 - STAV broj 304-305

KULTURA

Kako su stvarani temelji Osmanskog Carstva
ERTUGRUL IZMEĐU

LEGENDE I HISTORIJE

Autorov je cilj da na osnovu dostupnih izvora rekonstruira lik
Ertugrula, legendarnog junaka koji je udario temelje onome
Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba što će po njegovom sinu Osmanu biti nazvano Uzvišenom
Osmanskom Državom ili Osmanskim Carstvom.

rošle je sedmice u izda- je odgovornost na plećima
nju Slova bosanskog u Sa- plemenskog bega. Njegova
rajevu objavljena knjiga je supruga njegov najbliži
P Ertugrul i priča o plemenu pomoćnik i savjetnik. Pleme
Kaji Talipa Arisahina. Autorov je Kaji napasajući stada koza
cilj da na osnovu dostupnih izvo- bilo je u neprestanom po-
ra rekonstruira lik Ertugrula, le- kretu. “Jedno vrijeme napa-
gendarnog junaka koji je udario saju stada koza, a potom site
temelje onome što će po njegovom životinje tjeraju dalje. Kada
sinu Osmanu biti nazvano Uzvi- bi uočili prikladan pašnjak,
šenom Osmanskom Državom ili umorne bi životinje puštali
Osmanskim Carstvom. Otuda je da se napasu. Tako bi se po
ova knjiga žanrovski neodrediva. nekoliko puta u danu zau-
Ona ima elemente historijskog ro- stavljali i nastavljali s puto-
mana, ali i klasičnog historiograf- vanjem. Jutrom su žene i dje-
skog diskursa, pa čak povremeno i vojke muzle koze te pravile
prizvuk antropološke studije. Me- maslo, jogurt i sir. Mlijeko i
đutim, čini se da to autoru uopće mliječne proizvode čuvali bi
nije važno. Njegova namjera nije u kožnim mješinama koje su
bila napisati studiju koja će ima- kasnije nosili na tovaru u bi-
ti akademski dignitet, već knjigu sagama. Nakon što bi zaklali
u kojoj će najširoj čitalačkoj pu- kozu ili ovcu, kože bi čistili i
blici ponuditi priču o Ertugrulu od njih pravili kožne mješi-
i njegovom plemenu. Zaista, ova ne. Tako bi skladištili hranu:
knjiga uspjela je zaokružiti jedan maslac, jogurt, sir, pekmez,
narativni svijet koji ima svoj smi- med i slično, ali i vodu, ajran
sao i unutarnju logiku te dočara- i ostalo piće. Navečer bi ži-
ti Ertugrula i pleme Kaji kako se votinje namirivali na padini
bore za opstanak u složenim histo- planine, a za sebe pravili ša-
rijskim okolnostima. Osim toga, tore. Sljedeći dan sabahom
autor se u uvodu knjige opširno bi opet nastavljali putovanje.
bavi i historijom Turaka. Jeli su dnevno dva obroka
koja su spremale majke ili
NOMADI I GAZIJE nevjeste: doručak u pretpod-
Prvi dom Turaka bio je Cen- nevsko vrijeme i večeru na-
tralna Azija. S ovu stranu Kine- kon sumraka. Za doručak su
skog zida, uslijed teških klimatskih pretežno jeli tarhanu, uštipke, mlijeko i
i zemljišnih uvjeta, Turci su živje- je Gokalp, pradjed Gunduz Alpa. Odatle sir, a za večeru čorbu s jogurtom ili rižu
li nomadskim životom baveći se stočar- odlaze na područje Horosana, gdje su bo- s mesom. Nekada su jeli mantije, pite ili
stvom. Da bi pronašli plodnije područje ravili dugo godina. Nakon smrti Gokalpa, keškek, a kao desert hošmerim, lokum ili
za život, piše autor, pleme Kaji – ogra- za bega plemena Kaji izabran je njegov nešto od lisnatog tijesta”, piše Arisahin.
nak Oguza – u 9. stoljeću seli na područ- sin Kaja Alp, djed Ertugrulov. Najstariji pisani trag o Kaji plemenu,
je između rijeka Džejhun (Amu-Darije) Na čelu plemena inače je beg koji se kako navodi, jeste poznato djelo Mah-
i Sejhun (Sir-Darije), što riječju zovemo za sve pita. Kada pleme seli na drugo muda Kashgarlija Divan-i Lugatu-t-Turk.
Maveraunnehir. Na čelu Kaji plemena bio mjesto, kada se smještaju ili konače, sva Prema Oguzu Kaganu Destaniju, piše

90 31/12/2020 STAV