Page 91 - STAV broj 304-305

Arisahin, pleme Kaji jedno je od dvade- dolazak Kaji plemena na prostore Ana- koji su Sasanidi napustili zbog nedo-
set četiri plemena Oguza. Njihova loza dolije ostavio je neizbrisiv trag na polji- statka vode postao je zelena oaza usred
potječe od Gun-hana, najstarijeg sina ma turske kulture i političke strukture. pustinje. Nakon vremena provedenog u
Oguz-hana. Prema Oguznami, da bi spri- Historijske knjige ukazuju na to da je Mervu, pod vodstvom Kaji Alpa, pleme
ječio međusobne sukobe među plemeni- Kaji pleme najplemenitije od svih pleme- Kaji prešlo je rijeku Džajhun i došlo u
ma, Oguz-han uspostavio je običaj kojim na Oguz-hana. Čuvali su stoljećima svoj Iran. Nastanili su se u gradu Mahan za-
je svakom plemenu dao njegov položaj, jezik, vjeru, kulturu, običaje, tradiciju, i jedno s ostalim plemenima koja su bila
znak i pečat. Nakon Oguz-hana, vod- to prenosili mlađim naraštajima. Na ovoj pod njihovim vodstvom.
stvo turkmenskih plemena prešlo je na je ostavštini Osmanska država izgradila “Šireći granice svog carstva, Džingiz-han
Kaji pleme, koje je preuzelo titulu “vr- svoj identitet. palio je i rušio države, izazivajući strah i trepet.
hovni vođa”. Preci Kaji plemena nosili Karakečili pleme, koje je iz loze Kada su Mongoli sa svojim divljaštvima i
su titulu “alp”, što znači: hrabar, odva- Kaji plemena, od Bozoklara – jednog pokoljima stigli u ovu prostranu zemlju, pored
žan, junak. Među tim junacima bili su od dva ogranka Oguz-hana – prije Bit- sve veličine i širine, postala im je tijesna.
i derviši koje su nazivali “alp eren”. Ti- ke na Malazgirtu, pod vodstvom Kaji Znajući da blizina Mongola otvara vrata
tula “alp” odgovara tituli “gazija”. Alpi Alpa, prešlo je Karakum pustinju u ugnjetavanja i krvoprolića, ponovno su se
su bili zaduženi za organiziranje vojne Centralnoj Aziji. Došli su u Merv, na zaputili u nepoznato. Kaji Alp, kao beg
obuke turkmenskih nomada koji su do- liniju povijesnog prijelaza “Put svile”, plemena, seli s čitavim plemenom u zemlje
lazili na teritoriju nekog učbega. Borce unutar granica Turkmenistana. Još od Bizantijskog carstva, tačnije Anadoliju.
u bitkama predvodili su iskusni i dobro kamenog doba grad Merv bio je utoči- Kada je Kaji Alp ušao na prostore istočne
naoružani zapovjednici koji su nosili cr- šte različitih seoba i ostao poznat kao Anadolije, pod njegovim vođstvom išlo je
vene kape radi raspoznavanja. majka svih gradova Horosana. To je bio 50.000 nomada iz Karakečili plemena”,
grad politike, trgovine, nauke i umjet- piše autor. Kako navodi, jedno vrije-
STOTINE GODINA DUGI PUT DO nosti. Seldžuci su prešli iz Transoksani- me proveli su u gradu Igdiru i njego-
ANADOLIJE je u Iran. Nakon desetog stoljeća, Tur- voj okolici, a zatim su stigli u Ahlat.
Značenje riječi “Kaji” jeste “onaj koji ci su intenzivno naseljavali Merv i tu Na području Ahlata ostali su narednih
posjeduje snagu, moć”. Pečat Kaji plemena se širili. Jedan od ključnih događaja u 170 godina. Vrijeme je prolazilo. Na-
dvije su strijele i luk (IYI), u datom obli- historiji Turaka, koji je rezultirao osni- kon smrti Kaji Alpa, uglednici pleme-
ku. Ovaj oblik oslikan je na plavoj zastavi. vanjem Seldžučke države, bila je Bitka na izabrali su njegovog sina Gunduza
Kaji-han, sin Gun-hana i unuk na Dandanakanu, a koja se desila 1040. Alpa za vođu plemena. Prema riječima
Oguz-hana, prvi je predak Kaji pleme- godine. Pobjedom Seldžuka u ovoj bici autora knjige, Gunduz Alp predvodio je
na. Njihov je simbol ptica grabežljivica Čagri-beg je grad Merv učinio glavnim veoma uspješno svoje pleme odolijeva-
– sivi soko. Kaji pleme imalo je važnu gradom, te je time započela turska do- jući neprestanim napadima i boreći se
ulogu u procesu opstanka Anadolije kao minacija u Mervu. Ne gubeći vrijeme, za bolju poziciju plemena. No, uprkos
domovine Turaka, a isto tako, imali su Seldžuci su brzo započeli obnovu i iz- brojnim uspjesima, Gunduz Alp ostao
važnu ulogu u nastanku Osmanske drža- gradnju Merva. Gradeći mnoge medrese je zapamćen prije svega zbog činjenice
ve. Zahvaljujući postojanju Kaji plemena, i biblioteke, učinili su grad značajnim da je bio otac slavnog Ertugrula, gazije
ova je država stoljećima vladala širokim naučnim centrom. Zahvaljujući nasipi- s kojim su ispisane prve stranice histo-
geografskim pojasom. U ovom kontekstu, ma i kanalima za navodnjavanje, grad rije Osmanskog Carstva. n

ERTUGRUL I NJEGOV LETEĆI KONJ

Gunduzu Alpu se u Ahlatu 1189. godine rodilo dijete. Majka Hajme davali da jašu ždrebad, a zatim i konje, podučavajući ih vojničkom
Hatun rodila ga je u šatoru. Pripadnici plemena mnogo su se obra- jahanju. Dajući im luk i strijelu, podučavali su ih streljaštvu, učeći
dovali djetetu. Otac Gunduz Alp je na desno uho novorođenčeta ih da gađaju ptice, lasice i poljske miševe. Po rođenju Ertugrula,
proučio ezan, a na lijevo ikamet, a zatim tri puta rekao: njegov otac Gunduz Alp izabrao je jedno bijelo ždrijebe za njega.
– Tvoje ime je Ertugrul! Budi kakvo ti je i ime! Budi muškarčina Rekao je konjušaru:
i zahvalan! Budi čista srca, ispravan i budi junak – učio je dovu. – Dobro pripazi ovo ždrijebe. Dobro ga izdresiraj. Ono će biti
Uvaženi begovi, sijedih brada, na dovu su govorili amin. Plemen- Ertugrulovo.
ske majke su, s dovom na usnama, vezali crveni jašmak nad gla- Kada je Ertugrul napunio dvije godine, igrao se sa svojim konjem
vom majke Hajme Hatun. Gunduz Alp je za proslavu zaklao dvogr- i tepao mu “bijelo ždrijebe moje”, te ga je s ljubavlju grlio i mazio.
bu devu-mužjaka, rasplodnog konja i ovna, te počastio pripadnike Gunduz Alp je Ertugrulovom ždrepčetu dao ime “Tulpar”, što zna-
plemena. Ovo veselje trajalo je danima. Turkmensko stanovništvo či “leteći konj”. Kada je Ertugrul napunio četiri godine, otac mu je
u Ahlatu bilo je veoma sretno. Majka Hajme Hatun uspavljivala je napravio poseban set za sedlo i za kratko vrijeme uspio je da zaja-
svoju djecu uspavankama kao dovom i hranila čistim, halal mlije- še bijeloga konja. Njegov otac i starija braća naučili su ga vještini
kom. Ona je, kao i sve druge žene iz plemena, muzla stoku i od jahanja. Kada je Ertugrul postao stasit, hrabar i jak mladić, djed ga
mlijeka pravila: maslo, jogurt i sir; prela vunu; plela čarape; vezla je volio zvati “hrabri moj Ertugrul”. Njegov djed mu je poklonio pa-
ćilime. Nije se uzdizala nad drugim ženama zbog toga što je supru- stuha, a Ertugrul mu je dao ime Čagin, što znači “munja”. Ertugrul
ga vođe. Stanovnici plemena zvali su je majkom, te su svaku njenu je s prijateljima krenuo igrati džirit, a u toj igri je bio veoma spre-
riječ smatrali naredbom i bili joj poslušni. Djecu su, puštajući da tan i uspješan. Uvijek je pobjeđivala ekipa u kojoj je on igrao. Na
jašu janjad, uspijevali pridobiti da budu čobani. Djevojčice i dječa- vjenčanjima, bajramima, veseljima i drugim slavljima obavezno se
ke su još od malih nogu podučavali jahanju. Na leđima su nosili ja- igrao džirit – tradicionalni sport još od predaka iz Centralne Azije.
njad, ovce i koze, kao da igraju neku igru. Nakon toga, stariji su im (Citat iz knjige)

STAV 31/12/2020 91