Page 58 - STAV broj 153

DRUŠTVO

Tročlana porodica Ademović jedini stalni stanovnici Bulogovine

Ključevi cijelog
sela u Ahminoj fioci
Pred sami početak rata u Bosni i Hercegovini, srebreničko selo
Piše: Adem MEHMEDOVIĆ Bulogovina imalo je 37 domaćinstava i gotovo 200 stanovnika. Danas
ovo selo ima 13 kuća i jednu porodicu koja stalno živi tu. Ahmo, Muša
Srebrenica je u antičkom dobu i i Nedim Ademović bili su među prvim bošnjačkim povratnicima na
srednjem vijeku bila rudarsko području općine Srebrenica. Vratili su se 2000. godine
središte. Eksploatacija rude do-
živjela je pravu ekspanziju to- već 15 godina. Lijepo nam je, radimo. U Bitno je da dođu i dovedu svoju djecu”,
kom srednjeg vijeka. Značaj Srebrenice izbjeglištvu sam bio. Nigdje nema bolje priča Ahmo.
u evropskim rudarskim okvirima shvatili nego na svom, u svojoj kući. Ne kajem
su i njemački Sasi, narod kojem je rudar- se što sam svjetla velegrada zamijenio za Svi oni koji su obnovili svoje kuće, a
stvo bilo primarna djelatnost. Uvidjevši ovu svoju ljepotu, svoje selo, svoju Bulo- ne žive u Bulogovini, porodici Ademo-
da je Srebrenici potrebna radna snaga, govinu. Ovdje sam se rodio, ovdje pro- vić ostavljaju ključeve i kuće na čuvanje.
odlučili su se za masovne dolaske u cilju gledao, a ovdje ću svoje oči i da zatvorim,
zasnivanja porodica i, naravno, što boljeg ako Bog da”, kaže Ahmo Ademović, koji “Tako ispade da ja čuvam cijelo selo.
iskorištavanja rudarskih resursa koje je u Bulogovini živi sa suprugom Mušom i Ključevi cijelog sela su u jednoj fijoci. To
ovo područje imalo. Sasi nisu samo bili sinom Nedimom. dovoljno govori i šta je rat uradio na ovom
u užem dijelu Srebrenice, nego su bili i području i šta je sve Srebrenica doživjela
u selima, tražeći rudu i eksploatirajući DA JE MAKAR PUT ASFALTIRATI i preživjela”, kaže nam Ahmo Ademović,
srebro. Za obavljanje rudarskog posla koji se najviše raduje kada mu unuci dođu
bila je potrebna i adekvatna oprema, Ademovići se bave poljoprivredom u posjetu: “Moj stariji sin živi u gradu, u
koja se s razvojem rudarstva izrađivala i stočarstvom i imaju više od 80 ovaca, Srebrenici. Ima dva sina, to su moji so-
na području Srebrenice. U selu Bulogo- krava i teladi. Kažu da život u Bulogo- kolovi. Sretan sam kad dođu ovdje jer za
vina u srednjem vijeku izrađivani su, vini i nije loš i da, ko hoće da radi, može djecu i unuke insan živi. Radost je to.”
za potrebe rudara, mjehovi, pa je tako, opstati bilo gdje.
vjerovatno, selo i dobilo ime. Njemačka Među onima koji su se iz Bulogovine
riječ bulug znači mijeh ili mješina. Sasa je “Ljeti je drugačije, dođe našeg svije- nakon rata rasuli od Evrope do Amerike
s vremenom nestalo ili su se asimilirali ta i iz dijaspore i Federacije BiH. Hvala i Australije bila je i porodica Nurifa Ade-
s lokalnim stanovništvom, a Bulogovina Bogu, imamo i uspješnih ljudi koji nisu movića. Njegova djeca sada žive u Ame-
je ostala. Pred sami početak rata u Bosni zaboravili svoju Bulogovinu. Neki su rici i u Sarajevu. On ih stalno obilazi, ali
i Hercegovini 1992. godine selo Bulo- napravili kuće ovdje i povremeno dođu. je njegova duša u rodnom selu, u kojem
govina imalo je 37 domaćinstava i blizu provodi sve više vremena.
200 stanovnika. Danas ovo selo ima 13
kuća i jednu porodicu koja stalno živi tu. Bulogovina ljeti
Ahmo, Muša i Nedim Ademović bili su
među prvim bošnjačkim povratnicima
na području općine Srebrenica. Vrati-
li su se 2000. godine i popravili kuću u
Bulogovini.

Ahmo Ademović svoje najbolje go-
dine proveo je u Beogradu, gdje je radio
prije rata.

“Mladost sam proveo u Beogradu. Ra-
dilo se dosta, ali se i zarađivalo. Uspio sam
i napraviti kuću koja je zapaljena padom
Srebrenice. Mladost prođe u Beogradu,
a, eto, starost u Bulogovini. Kada smo
se vratili, popravili smo kuću, i tu smo

58 8/2/2018 STAV