Page 53 - STAV broj 153

Komentar “Stava”

Institut za proširivanje crkvenih kapaciteta s
Fahrudinom Radončićem i Rusmirom Mahmutćehajićem

Orijentalni institut u Sarajevu javna je naučno-istraživačka ustanova dnevnopolitički narativ koji kalkulira s time da Bošnjaci trebaju na
osnovana 1950. godine i jedini je orijentalni institut na Balkanu. Nje- Zapad, a ne na Istok, da smo evropski, a ne neki istočni muslimani
gov zadatak jeste prikupljanje, obrađivanje i publiciranje rukopisne i (ovo je samo po sebi pleonazam jer ni Isus nije bio Nijemac ili Nor-
arhivske građe na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, te prouča- vežanin, ali njegovi sljedbenici mogu biti svi koji se prepoznaju unutar
vanje ovih jezika i njihove književnosti s posebnim osvrtom na stva- njegovog vjerovjesništva), da želimo zapadne autoceste, a ne turske
ralaštvo Bošnjaka na ovim jezicima. Trenutno na Orijentalnom insti- makadame i tako dalje. Međutim, možda najveća podvala jeste ta da
tutu postoji samo jedan stručnjak za perzijski jezik i književnost, te bi Bošnjaci ne smiju biti orijentalizirani već trebaju biti evropeizirani, što
se doista moglo razmisliti o proširivanju kapaciteta na Orijentalnom je također pleonazam, jer bi, primjerice, izbacivanjem orijentalnog iz
institutu kada je riječ o iranskom naslijeđu. Validno bi bilo postaviti bošnjačkog identiteta mi izbacili sve što imalo miriše na islamski duh
pitanje zašto zanemarivati domaće institucije koje već imaju dugo- i svjetonazor, a to uključuje i Islamsku zajednicu u BiH. A historijsko
godišnju tradiciju i brendirano ime u Evropi i svijetu, a trenutno su u iskustvo nam govori da je evropeizacija Bošnjaka dolaskom austro-
prilično teškom finansijskom položaju, te je upravo zbog toga i pro- ugarske, a kasnije i pod vladavinom srpskih hegemona Karađorđe-
stor za izučavanje i istraživanje u oblasti iranistike u njima značajno vića, podrazumijevala i otuđenje bošnjačke imovine, iseljavanja, ru-
sužen. Nadalje, umjesto osnivanja novih institucija, domaći znan- šenja džamija, prenamjene vakufa i slično. I zato je potrebno biti vrlo
stveni pregaoci mogli bi upotrijebiti vlastiti utjecaj kako bi se, ako je oprezan kada neznalice iz politike barataju s terminima i historijskim
moguće, finansije iz drugih izvora investirale u naše već postojeće pojavama koje uopće ne razumiju. Oni koji predlažu deorijentaliza-
institucije koje su potkapacitirane. Međutim, kako se god pristupilo ciju Bošnjaka ne trebaju čekati ovakav scenarij koji je realno nemo-
ovom problemu u kojem se nalazi naša orijentalistika, uvijek postoji guć, već treba predložiti da se odmah zapute u kakav evangelistički
izgledna mogućnost da će se s rješenjima, koliko god transparentna centar ili, ako je riječ o političarima, slobodno mogu katehezu primiti
bila, politički manipulirati. Bošnjački znanstvenik dr. Munir Drkić bavi lično od Dragana Čovića, kojem bi vjerovatno bilo drago da legalno
se proučavanjem djela Hazreti Dželaludina Rumija, a koliko je nama proširi kapacitete svoje pastve s Fahrudinom Radončićem i redak-
poznato, ovaj velikan islamske duhovnosti iz 13. stoljeća nije radio cijom Dnevnog avaza. Ali, nije to kraj jer evropeizirati bi se napokon
za iransku obavještajnu službu pa je time vrlo zlonamjerno i ružno iz mogao i Rusmir Mahmutćehajić, ali njega ne može zadovoljiti ponu-
prikrajka sugerirati da bi se institut za iranistiku bavio bilo čime osim da katoličke crkve i Dragana Čovića, on bi se trebao uputiti direktno
proučavanjem djela velikana poput Rumija. Treba primijetiti vrlo štetan u Crkvu Isusa Krista svetaca posljednjih dana.

to. U ratu sam bio teško ranjen, stopostot- lud da svojoj zemlji i gradu natovarim ova književnost zavrjeđuje svoje mjesto u
ni sam invalid, pa sam 1996. godine otišao dodatni teret na budžet. Pazite, Iranci su svjetskoj književnoj baštini, a na našim
u Iran na liječenje. Onda sam iskoristio školovali te ljude i uložili su novac i trud prostorima, zbog nemogućnosti da se aka-
priliku pa sam tamo upisao i završio stu- u naše ljude. I njima je interes da upravo ti demski zrelim kadrovima otvori prostor
dije. Sada u BiH imate oko tridesetak na- ljudi promoviraju iransku kulturu, jezik, kako bi je na najbolji način predstavili,
ših ljudi koji su u Iranu završili studije, a književnost, historiju, civilizaciju i sve ljudi koji nemaju stručnih niti znanstvenih
od njih imate četiri ili pet doktora nauka ostalo vezano za Iran. Ovdje nema ništa kompetencija upuštaju se u prevođenje,
perzijskog jezika i književnosti koji su skriveno i nikakvih skrivenih motiva. Ja komentiranje i valoriziranje ovih djela,
trenutno nezaposleni. Meni je bio cilj da sam prije zasjedanja Skupštine Kantona pa čak i u ocjenjivanje da bi predstavlja-
se napravi institucija na univerzitetskom Sarajevo bio otvoren za sva pitanja. Le- njem ovog segmenta svjetske književne
nivou, jer ja zaista strogo poštujem zakone galista sam i radim u Institutu za ratne baštine Bošnjaci mogli postati orijenta-
o naučno-istraživačkoj djelatnosti i da se zločine i sigurno se ne bih upuštao ni u lizirani. “Orijentalizacija bi bila opasna
na njoj zaposle naši doktori nauka. Vidi- kakve sumnjive priče, a, na kraju kraje- kao rezultat nadinterpretacije i podin-
te, mi trenutno imamo sav potreban kadar va, sve se može provjeriti i vidjeti da je terpretacije otpjevane na dnevnopolitič-
za taj institut, a ti ljudi su, ponavljam, bez istina ovo o čemu pričam. Nažalost, pri- koj ideološkoj matrici nekompetentnih.
posla. Drugi razlog je to da sam dugo go- jedlog o osnivanju instituta za iranistiku Vrijeme u kojem živimo, s brojnim me-
dina proveo u Iranu, tamo sam upoznao nije usvojen i Bosna i Hercegovina je time dijima, nažalost, na istu razinu postavlja
utjecajne ljude, imam dobre konekcije te izgubila investiciju između 500 hiljada i liječnika i nadriliječnika, znanstvenika u
sam uspio stupiti u kontakt s njihovim milion maraka”, tvrdi Šarić. perzijskim studijama specijaliziranog za
Ministarstvom za obrazovanje. Oni su klasičnu tesavvufsku književnost i inže-
podržali ovaj projekt. Uspio sam također Kada je riječ o važnosti perzijske knji- njera koji preko Nikolsonovog prijevoda
stupiti u kontakt s najvećim privatnim ževnosti, njene prisutnosti i utjecaja na sebi pripisuje kompetencije za ovakvo
univerzitetom u Iranu, koji ima preko 400 bosanskohercegovačke autore tokom pro- prevođenje, turkologa i nogometnog se-
fakulteta, a uspio sam stupiti u kontakt i teklih pet stoljeća, dr. Amina Šiljak-Jesen- lektora... Također, veliki Goethe nije po-
s predsjednikom Upravnog odbora Uni- ković, uposlenica Orijentalnog instituta, stao orijentaliziran izučavajući Hafiza.
verziteta. Svi su oni izrazili spremnost da tvrdi da, ako se u potpunosti želi razumjeti On je bio otvoren spram drugoga, uspo-
finansiraju ovaj projekt.” poetika bosanskih pjesnika osmanskog stavio dijalog iz kojeg se iznjedrio Istočni
perioda, nužno je imati uvid u literaturu divan, koji svjedoči o jednosti umjesto o
Šarić naglašava da Bosna ne bi dala na koju su se oni ugledali, na čijem su drugosti, i bio svjetlost u svom vremenu,
nijednu marku za ovaj projekt te da bi temelju gradili svoj književni ukus i brusili vremenu kada su se identiteti gradili na
se institut legitimno i potpuno otvoreno vlastiti književni talent, odnosno litera- predrasudama, mržnji i granicama, vre-
finansirao, a i da bi imao redovnu kontro- turu na koju su u svojim tekstovima refe- menu čije bolne posljedice svijet i danas
lu od strane Ministarstva za obrazovanje, rirali i koju su komentirali. Ona tvrdi da osjeća”, napominje Šiljak-Jesenković. n
nauku i mlade. “Ja sam Bošnjak i nisam upravo tim svojim uključivim karakterom

STAV 8/2/2018 53