Page 50 - STAV broj 321

DRUŠTVO

170 godina od izdanja “Zemljopisa i poviestnice Bosne”

fra Ivana Franje Jukića

FRA SLAVOLJUB BOŠNJAK

OPISIVAO JE MUSLIMANE,

PRAVOSLAVCE I JEVREJE

UZ NAJGORU VRSTU

UVREDA I PREDRASUDA

Fra Ivan Franjo Jukić u djelu Zemljopis i poviestnica Bosne pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak
zapisao je 1851. godine: “Bosna je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog
jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim bosanskog i ne govori, najveća
turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira.” Međutim, kao što ćemo vidjeti, pod
narodnost Bošnjaci ne pripadaju “Turci, poturice i muhamedanci” koje Jukić obasipa najgorim
uvredama, a iz njegovog pisanja vidljiv je čitav niz predrasuda i nepoznavanja islama i šerijatskih

zakona. Jukić nema lijepih riječi ni prema pravoslavcima i Jevrejima, koje opisuje kao neku vrstu
niže ljudske vrste. Ovime se uveliko dovodi u pitanje teza o franjevcima kao “čuvarima Bosne” i
slični klišeji koji padaju na ispitu osnovnog poštovanja i komšijskih odnosa.

Priredio: Nedim HASIĆ kršćana Bosne i Hercegovine sa zahtjevima
za gospodarskim, kulturnim, političkim i
socijalnim reformama u Bosni. Objavio ju
je kao dodatak djelu Zemljopis i poviestnica
Bosne 1851. godine, nakon čega ga je Latas
van Franjo Jukić rođen je u Banjoj Luci dao 1852. zatvoriti te ga poslao u zatoče-
1818, a umro u Beču 1857. godine. Gi- ništvo u Carigrad.
mnaziju je završio u Franjevačkom sa- Oslobođen u julu 1852, nije se mogao
Imostanu u Fojnici, u Zagrebu je stu- vratiti u Bosnu pa je do 1854. boravio u
dirao filozofiju, a teologiju u mađarskom Rimu, Dubrovniku, Anconi i Zagrebu.
Veszprému, potom u Dubrovniku, gdje je Nakon kratkog zadržavanja u Kraljevoj
1841. diplomirao nakon što se 1840. vra- Sutjesci i Gučoj Gori, bio je kapelan u Tr-
tio u Bosnu s mišlju o podizanju ustanka. navi i Drenju. Početkom 1857. kao bole-
Zaređen 1842, svećenik je i učitelj u Foj- snik smješten je kod franjevačkih klerika
nici, Kraljevoj Sutjesci, Ivanjskoj, Docu, u Đakovu, odakle odlazi u Beč radi liječe-
Varcar-Vakufu i Sarajevu. nja. Pokopan je u zajedničkoj grobnici na
Kako stoji u njegovoj biografiji koju je bečkom groblju “St. Marxer Friedhof”.
objavio Hrvatski enciklopedijski zavod, za- Jukić je u Bosni i Hercegovini najpo-
uzimajući se za društveno-političku eman- znatiji po svom pokretanju prvog bosan-
cipaciju Bosne, povezao se s predstavnici- skog časopisa nazvanog Bosanski prijatelj,
ma velikosrpske nacionalne ideje, a potom u kojem je bio urednik. U četiri odštam-
prihvatio upravu Omer-paše Latasa. U Beču pana broja list je objavljivao narodne pje-
je 1850. izložio promemoriju Želje i molbe sme, poslovice, zagonetke i priče, članke o

50 30/4/2021 STAV