Page 51 - STAV broj 321

ŠTO SE OBERTNOSTI ILITI INDUSTRIE
TIČE
Na početku rada Jukić pojašnjava gra-
nice Bosne u vrijeme nastanka knjige.
“Bosne današnje međaši jesu, od iztoka:
Serbska kneževina, od koje razstavljaju je
rieke: Vuvac od nahie Sjeničke počmavši,
pak do varošice Priboja, odavle rieka Lim
do sela Rudah, a odavle Drina do Rače,
zatim Kosovopolje iliti nahia Vučiternska,
koja spada na pašaluk Prištinski; od zapa-
da Hrvatska vojnička, od koje dieli je rieka
Una počmavši od Novoga pa do Jasenovca,
više Novoga pak do Troređe je suha međa,
i Dalmacia; od sievera Slavonia vojnička,
a razstavlja Sava; od juga: Dalmacia, Čer-
nagora, i Arbanske pašaluci Skadarski i
Dukaginski iliti Pećki, od koga dieli rieka
Ibar. Povdršje ciele ove kraljevinc iznosi
od prilike 1063. zemljopisne milje. Dulji-
na od Mitrovice do Bihaca 52, a širina od
Nikšića pa do Broda 38. niemačkih miljah.
Jedna milja iznosi dva sahata.”
Jukić ovako opisuje kakvim su se obr-
tima Bošnjaci bavili u to doba.
“Što se obertnosti iliti Industrie Boš-
njakah tiče, ova je dosta znamenita gleda-
jući na ostale Turske pokrajine! Isti slavni
Obradovic s Carigradskim uzporedjuje ju
pišući: ‘Koi god nezna drugog zanata kome
krive češlje praviti, taj neka neidje ni u
Bosnu ni u Carigrad.’ Zanatah i zanatliah
ovdie po načinu Aziatskomu, dosta imade:
najviše se ovdie gvožđe obrađuje, iz njeg
opet posuđe i druge stvari načinjaju, te tja
u Vlašku i Moldaviu, Serbiu, Bugarsku i
Dalmaciu raznose gvozdene stvari načinje-
ne; Olovo se tali kod sela tog imena, živa,
kod Kreševa. čelik, kod Borovice. Zatim
kože učinjaju se kod Visokoga, Foče i Sa-
rajeva ; Lisičja koža kupuje se po Lipsko-
numizmatici, praktične zdravstvene savjete, kod vezira.” Međutim, kao što ćemo vi- mu, ovdie se učinja te u Stambol nosi na
članke o bosanskim franjevcima. djeti, pod narodnost Bošnjaci ne pripa- prodaju, i liepo do u Aleksandriu.
Četvrti svezak Bosanskog prijatelja ure- daju “Turci, poturice i muhamedanci”, Oružja izvdrstna načinjaju se: puške kod
dio je Jukićev učenik fra Antun Knežević koje Jukić obasipa najgorim uvredama, Fojnice; sablje u Mostaru; noževi u Foči.
(Varcar-Vakuf, današnji Mrkonjić-Grad, a iz njegovog pisanja vidljiv je čitav niz Puščani prah načinja se na više miestah,
9. januara 1834. – Kotor-Varoš, 22. sep- predrasuda i nepoznavanja islama i šeri- najbolji je pako kod Čelinca u Banjalučkoj
tembra 1889), bosanski fratar, zagovor- jatskih zakona. Jukić nema lijepih riječi nahii. Poljodielstvo i skotovodstvo dosta
nik bošnjaštva i bosanskog jezika. Imao je ni prema pravoslavcima i Jevrejima, koje je znatno, al gledajuć na zgodu, položaj i
nadimak Škobalj. Bio je jedan od glavnih opisuje kao neku vrstu niže ljudske vrste. plodnost zemlje ni iz daleka nije tako, kako
zagovornika bošnjaštva i bosanskog jezika. Ovim se uveliko dovodi u pitanje teza o bi moglo biti i valjalo da bude! Tomu je
Fra Antun Knežević nije bio jedinstvena franjevcima kao “čuvarima Bosne” i slič- uzrok gospodarski zulum i neumietnost
pojava u ovom smislu, ideje je preuzeo di- ni klišeji koji padaju na ispitu osnovnog težakah. Oko meda i pčelah i tako i ovako,
rektno od fra Ivana Franje Jukića, koji mu poštovanja i komšijskih odnosa. al oko svile i bubah verlo slabo, i to samo
je bio učitelj, ali su i drugi pripadnici fra- U djelu Zemljopis i poviestnica Bo- žene posebno rade, a drugi se nitko za tim
njevačkog reda još od 17. stoljeća prihva- sne, koje je odštampao i objavio u Zagre- nebrine. Tursko praviteljstvo samo danke
tali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okvi- bu 1851. godine, Ivan Frano Jukić pod zna kupiti, ono ni na kraj pameti neima,
ru bratstva u 18. i 19. stoljeću. Fra Ivan pseudonimom Slavoljub Bošnjak iznosi da se pobrine o dobromu ekonomičkomu
Franjo Jukić u djelu Zemljopis i poviestnica podatke o bosanskim granicama, prirod- stanju deržave.
Bosne zapisao je 1851. godine: “Bosna je nim značajkama, ekonomiji, stanovniš- Kada je trgovina u pitanju, Jukić tvrdi
jedina turska država, koja je čista sasvim tvu, vjerskom i etničkom sastavu Bosne da se glavni dio odvija u Sarajevu, središtu
ostala od turskog jezika, kako po selima i običajima njenih ljudi. Također, donosi države. “Gniezdo tergovačko jest Sarajevo,
tako po varošima, drugi se jezik osim bo- pregled historije Bosne. Iz Zemljopisa i po- ovdie se inostranska većinom stambolska i
sanskog i ne govori, najveća turska gos- viestnice Bosne donosimo neke od najzani- rumenlinska roba snosi, te po drugim mie-
poda samo onda turski govore, kada su mljivijih dijelova. stim raznosi; druga tergovačka miesta jesu:

STAV 30/4/2021 51