Page 63 - STAV broj 307

Naravno, dobavljači za materijal zovu da
im se plati, a mi materijal još nismo ni
iskoristili, a kamoli od toga napravili pro-
izvod koji bismo naplatili. To je stvorilo
određene poteškoće. Jedino je ovo s ban-
kama ispalo dobro što se to uspjelo zakon-
ski riješiti da dobijemo odgodu plaćanja
kredita. Da nije bilo toga, bilo bi silnih
problema”, navodi Fahrudin.

U BOSNI NEMA DOVOLJNO
EDUKACIJSKIH CENTARA
U “A&F-u” se svake godine formiraju
novi odjeli. Sada već postoje odjeli za di-
menzionu kontrolu kvalitete koji je neza-
visan. Također, stvaraju se sve veće potrebe
za programiranje CNC mašina. Alem kaže
kako je to prirodan proces da se, uslijed
potreba, formiraju novi odjeli koji zahti-
jevaju nove ljude, eksperte u svom poslu.
“Nekada dobijete ljude koji već poznaju
posao i znaju kako to hoda, ali većina njih
Doživljavali su brojne opstrukcije, neki od njih kažu da su mora proći kroz određenu obuku kako bi
prolazili i kroz pravi pakao dok su podigli vlastiti biznis, ali bili osposobljeni za rad u tom određenom
odjelu. Smatram da u Bosni nema dovoljno
opstali su vlastitim trudom i radom. “A&F” je samo jedna od edukacijskih centara koji mogu osposobiti
firmi iza koje stoje Bošnjaci, međutim, njeni vlasnici u šali vole ljude za specifične oblasti. Evo, recimo, po-
zicija šefa proizvodnje. Kada se traži neko
kazati da je to ipak “bošnjačko-njemačka” korporacija. Tu se za tu poziciju, uglavnom se uzme najbolji
proizvode kućišta za elektromotore, hidromehanička oprema, radnik. Međutim, on možda jeste najbolji
bravar, ili najbolji tehničar, ali to ne zna-
spremnici i tankovi za brodove, usmjerivači od aluminija, kao i či da on zna voditi proizvodnju. Koliko je
mosurovi za tekstilnu industriju. Pored toga, izrađuju se i neke meni poznato, ne postoji škola koju možete
završiti i u kojoj će vas neko naučiti kako
specifične usluge tokarenja velikih gabaritnih komada. Već su da budete dobar šef proizvodnje. Sve je vrlo

na domaćem i regionalnom tržištu poznati po tome da imaju transparentno, a mi to nemamo. Nemamo
mi toliko kapaciteta da sada možemo od-
velike tokarlice i vodilice, pa im sve češće stižu upiti i narudžbe. vojiti pet ljudi koji će samo raditi na obu-
čavanju novih radnika. I u toj edukaciji
nema kraja. Skoro svakodnevno se izmiš-
ljaju nove tehnologije, a mi moramo držati
industriju. ‘Mercedes’ je veliki korisnik četiri u Kanadi, pet u Norveškoj. “Ja ne korak s vremenom. Ko prati taj ritam, op-
naših kućišta elektromotora, kao i firme mogu da vjerujem da mi u Bosni, koja je stat će, a ko ne prati, samo će ga nestati.”
koje finaliziraju naš proizvod i dalje ga tako prepuna rijekama, ne možemo pro- Preduzeće “A&F” trenutno ima 35 rad-
isporučuju ‘Mercedesu’. Kada je prošle naći mjesto i lokaciju gdje možemo na- nika s perspektivom da se taj broj poveća.
godine bilo problema u automobilskoj praviti te mini hidrocentrale. A to je zato Iz firme poručuju da u Bosni itekako ima
industriji, osjetili smo blagi pad i u našoj što je takva vrsta turbine skuplja, ona nije posla i da se odavde ne treba i ne mora
proizvodnji”, objašnjava Fahrudin. jeftina kao ova slovenačka u koju svi in- ići. “Mislim da ljudi griješe jer se ni gore
Samo ove godine njemačka firma “Fella vestiraju. One nisu ekološki prihvatlji- ne može zaraditi tako veliki novac. Evo,
GmbH” uradit će 10 turbina u Francuskoj, ve. Nisu ni ove stoprocentno idealne, ali naprimjer, kažu ljudi da imaju satnice po
ne možete imati razvoj a da ne napravite 18 eura. A zapravo, neće niko iskreno da
određenu žrtvu. A kod nas nema mjere. kaže da je to bruto satnica, nego svi kažu
Ili se radi da se sve ruši do kraja i da se da oni toliko zarade. Eno baš smo neki dan
ne vodi računa ni o čemu, ili se ne radi sjedili u kafiću i pričali s prijateljem koji
nikako. Prošla godina je bila poteška za nam kaže: “Što ću ja ovdje raditi kad u
sve nas. Sve smo do maja radili bez preki- Njemačkoj imam satnicu 25 eura?” Mi ga
da i odjednom smo došli u situaciju kada pitamo: “Kakvih 25 eura, radiš kao zava-
su nam kazali da im više ništa ne šaljemo rivač?” Kad ti odbije poreze na taj iznos i
do daljnjeg. Bio nam je problem što smo sve ostalo, ne ostane ti ni pola od toga. Ako
imali već kupljenog materijala, kao i zaliha ti ovdje imaš plaću kao bravar i zarađuješ
u iznosu oko 200 hiljada maraka, a imali 1.200, 1.300 ili 1.400 maraka mjesečno, a
smo i napravljene proizvode koje nismo još ako ti i supruga radi, veliko je pitanje
imali nikome poslati. To nam je stvorilo možeš li u Njemačkoj bolje živjeti. Kada
određene probleme, a niko nam nije mo- sve troškove bacite na papir gore i ovdje,
gao u to vrijeme kazati kuda ovo sve ide. u pet deka je to.” n

STAV 21/1/2021 63