Page 41 - STAV broj 397

PLIN I GAS

Otkako traje ruska agresija na Ukrajinu, priča se o pro- bosanskoj terminologiji pod gasom definira upravo ovo
blemu plina, odnosno gasa, pa predstavnici službenih opće značenje, dok bi plin bila tvar koja se koristi u do-
funkcija tvrde: Bit će ga! ili: Neće ga biti! ili: Bit će ga, maćinstvima – no tu konačnu riječ trebaju dati i hemičari.
ali će biti mnogo skuplji. A šta mi to trošimo: plin ili gas? A da bi to moglo biti tako, govori nam još jedna upotre-
Bosanski standard daje prednost plinu, iako u Sarajevu ba riječi gas ili gasovi – vjetar kao fiziološka potreba,
već decenijama postoji Sarajevogas, firma koja je zadu- odakle postoji izraz: imati gasove, pored vjetrova, dok
žena za isporuku ovog energenta. A šta su, zbilja, plin nije zabilježeno *imati plinove u navedenom značenju.
i gas? Plin je leksema koja je u naš jezik došla iz češ. Isto tako, kada se vozi automobil, i kada se želi posti-
plyn. U našem slučaju, pod plinom primarno podrazumi- ći ubrzanje, kaže se: dati gasa, a to možemo očekivati
jevamo propan ili butan, koji se koriste u domaćinstvima i u budućnosti u automobilima s električnim motorima,
i industriji, a koji nastaju na različite načine. Osim toga, iako oni ne stvaraju gasove. I treće značenje, kada su
plin može imati i drugo značenje, zapravo šire, označa- nekada korištene lampe petrolejke, znalo se reći: Može
vajući tvar nekog agregatnog stanja u kojem molekule gorjeti jer sam nasuo gasa! Inače, riječ gas iz grčkog
jedna na drugu djeluju malo ili nikako odnosno tvar u je jezika, izveden iz oblika khaos, odakle je formirana i
plinovitom agregatnom stanju. A tu je ustvari i veza s imenica haos. Prema tome, kad podrazumijevamo pro-
riječju gas, za koju se može reći da također može ima- pan i butan, bolje bi bilo da je to plin, a ako su gasovi,
ti navedeno opće značenje. Međutim, i gas može biti ili gas, ili pak petrolej, e to je nešto drugo. Samo nek
propan i butan. Zato bi valjalo razmisliti o tome da se u nam nije haos!

BAŠTA SLJEZOVE BOJE

Bašta sljezove boje – djelo je B. Ćopića koje je nekad otvorenom prostoru. Nisam siguran može li se za takvu
bilo jako popularno. A kroz književnost uči se leksika, pa vrstu objekta reći da je to ljetna bašča. No, ako bašča
tako i bašta. Iako je ova riječ preuzeta iz turskog jezika iz podrazumijeva prostor oko kuće u kojem se može sjediti
oblika bahce, što bi značilo vrt, ili vrtlo - kako se u jednoj i ćejfiti, onda ona tada ne bi trebala biti bašta, već samo
rukopisni verziji Makbuli-arif Muhameda Hevaije Uskufi- bašča (s evidentiranim dvama akcentima, dugim i krat-
je veli za bašču, jako je prisutan oblik bašta. Manje-više, kim na a). A vrt je nešto drugo. A njiva opet nešto treće,
trebalo bi biti poznato da je leksički oblik bašta markira- iako je izvedena iz pridjeva nova! U biranom bosanskom
na srpski, a hrvatski oblikom vrt, nemali broj govornika jeziku bašča ima prednost u odnosu na baštu. A ako se
bosanskog jezika koristi se oblikom bašta. Isto tako, da pitamo odakle je došao oblik bašta, mislim da se on tre-
ne bude zabune, vrt je legitiman i u bosanskom jeziku i ba tražiti u unakrštanju stare slavenske lekseme baština,
ono što je sigurno jeste da bašča i vrt nisu sinonimi. Dok što etimološki ima veze s ruskim batjuška (bato i otac) i
je vrt (što je u prasl. *v’rt’, lat. hortus) uglavnom ograđe- turske bahce, što je u kontaminacije ovih oblika proizvelo
ni i uređeni prostor za sijanje različitih kultura, najčešće baštu. A baština, opet, ima značenje nasljedstva, posje-
u blizini doma, bašča je značenjski bliža njivi, kad ima dovnog prostora, prostora vlastitosti, naslijeđa po rod-
značenje prostora za sijanje, iako bašča može biti samo binskoj i kulturnoj srodnosti. Zato je nama i bašča naša
livada, nerijetko s voćnjakom i drugim pratećim sadržaji- baština, a dobrim Bošnjanima baština je bila konačno i
ma, poput stola i stolica npr. Poznato je da imamo i ljet- vječno prebivalište do Dana suđenja. Zato valja čuvati i
ne bašte koje podrazumijevaju ugostiteljske objekte na bašču i baštinu.

KAFAZLI TKANINA U KAFEZU

Znam da će mnogima zvučati čudno te da će možda je ovaj oblik (iako će neki mlađi normativi dati i kavez);
pomisliti ili reći kako se pretjeruje. Riječ je o krletki, drugo, u bosanskoj književnojezičkoj tradiciji i nešto
tj. kod nas uobičajenoj riječi za ograđeni prostor, naj- starije zabilježenoj govornoj praksi zabilježen je oblik
češće određenim metalnim, drvenim ili kakvim dru- kafez, a nekada i kafaz; prvo, ova je riječ etimološkog
gim rešetkama, kroz koji se može gledati i kroz koji perz. postanja, iako je moguće da je arap. porijekla –
normalno struji zrak, gdje se najčešće u normalnim qafas, što je prvobitno označavalo drvene rešetke na
prilikama drže životinje, ponajviše ptice, ili pak divlje mušepcima, tj. pendžerima, odnosno prozorima. Tako-
životinje, iako i ova riječ može imati metaforička zna- đer, ova je riječ, tačnije oblik kafaz, korišten za ozna-
čenja. To je kafez. Najčešći i najuobičajeniji oblik ove čavanje karirane odjeće. Inače, u praksi je zabilježeno
lekseme u govoru i pisanju jeste izraz kavez. Nisam mijenjanje suglasnika f sa v ili p, npr.: safun – sapun,
siguran može li kafez u svijesti govornika zamijeniti kaluf – kalup, kofa – kova, Jusuf – Jusup, Josif – Jo-
kavez, ali što znam jesu najmanje tri činjenice: treće, sip, jufka – juvaka...
u normativnim bosanskim priručnicima standardiziran Znači, papagaj mi sjedi i ćumiha na kafezu!

STAV 14/10/2022 41