Page 54 - STAV broj 397

DRUŠTVO

Mostarski haremi u vremenu devastacije 1878.-1992.

SVAKI JE SISTEM DETALJNO

ZATIRAO BOŠNJAČKO NASLIJEĐE,

U MOSTARU DANAS SVJEDOČIMO

POSLJEDNJEM ČINU DEVASTACIJE

Za mostarske vakufe naročito je teško bilo vrijeme socijalističke Jugoslavije. U tom periodu porušeno
je devet džamija, četiri mesdžida i svi objekti nekadašnjih mostarskih medresa osim Karađozbegove.
Uništavanje mostarskih harema bila je planska i kontinuirana aktivnost socijalističke vlasti. Na
taj način zatirao se bitan segment bošnjačke kulture, ali i najstarija historija ovog grada. Prema

planovima socijalističkih urbanista, pojedini haremi potpuno su “zbrisani” i na njima su izgrađeni
javni objekti kao što je željeznička stanica, zgrada Elektro-Hercegovine i zgrada GP Hercegovine.

Piše: Nedim HASIĆ naslijeđa i bošnjačke kulture. Svrha izložbe je makar jednom čo-
vjeku približiti historiju Mostara, da vidi šta i kako je to nekad
ostarci su u proteklih nekoliko dana mogli pogleda- bilo, jer, kao što je rekao i naš književnik Nedžad Ibrišimović,
ti izložbu “Mostarski haremi u vremenu devastacije ako ja neću biti ono što jesam, ko će onda to biti umjesto mene?”
1878.-1992.” autora Ahmeta Kurta. Izložba se sastojala Izložbu je organizirao Medžlis Islamske zajednice (IZ) Mo-
Mod 16 velikih panoa s više od 50 do sada neobjavljenih star, a otvorio ju je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. On
karata iz prvog katastarskog snimanja Mostara koje je obavljeno je naveo kako su mostarski haremi uspostavljani da bi se u skladu
1881. godine, te drugih fotografija velikog formata. “Mostarci sa šerijatsko-pravnim propisima i islamskom tradicijom Bošnja-
vrlo malo znaju o historiji grada i baš zbog toga sam dobio ideju ka osigurao dostojan ukop i obilježavanje grobnih mjesta umrlih
kako bih jedan dio historije Mostara približio građanima”, kazao muslimana u njemu.
je Kurt na otvaranju izložbe. “Nadgrobni spomenici u mostarskim haremima predstavlja-
“Hareme koji su bili na austrougarskoj karti 1881. godine pre- li su naslijeđe izrazite kulturno-umjetničke vrijednosti i prvora-
nio sam na današnju kartu Mostara, kako bi se moglo vidjeti gdje zredni su kulturno-povijesni izvor za proučavanje vjersko-kultur-
su se oni nalazili prije nego što su devastirani kroz ovih stotinu nog života, obrazovanja, te posebno geneaologije starosjedilačkih
i nešto godina. To je bilo zatiranje, strašna devastacija islamskog rodova u Mostaru. Nažalost, ovo bogato naslijeđe u posljednjih

54 14/10/2022 STAV