Page 79 - STAV broj 189
P. 79

Prevodioci Biblije vjerno su slijedili jevrejski original, što se
može pročitati na naslovnoj stranici u odobrenju i pokroviteljstvu
koje je dao vojvoda od Ferrare. Totalnim oponašanjem
prijevoda iz 1553. godine stvoren je tzv. jezik “ladino”, koga
neki smatraju “jezikom knjige”. Neke elemente ovog jezika
koristili su učitelji u jevrejskim školama tokom vjekova, u
Bosni sve do Drugog svjetskog rata. Jezik pisanih ili, bolje
rečeno, kopirani jezik bio je veoma različit od kolokvijalnog
jezika školovanih Sefarda, a pogotovo od svakodnevnog
govora (jednog od dvaju subidioma) sarajevskog džiđoa

         “Piše: David KAMHI
                                                                                                                         Ima jedan fenomen – najizrazi-
                                                                                                                         tija legitimacija sefardskog ple-
                                                                                                                         mena – koji nosi u sebi tragove
                                                                                                                         cijeloga niza događaja u proš-
                                                                                                            losti i sadašnjosti Jevreja sefarda, ogleda-
                                                                                                            lo njihovoga mentaliteta i karaktera. To
                                                                                                            je njihov jezik. Istraživanje toga idioma
                                                                                                            ima draži jednako za folkloristu kao i za
                                                                                                            filologa.” (Kalmi Baruh, Jezik sefardskih
                                                                                                            Jevreja, 1924).

                                                                                                                                O JEZIKU SEFARDSKIH JEVREJA

                                                                                                                Sefardski Jevreji postali su nakon iz-
                                                                                                            gona iz Španije 1492. godine u svakom
                                                                                                            pogledu cjelovita zajednica. Oni govore
                                                                                                            svojim jezikom, stvaraju svoju kulturu i
                                                                                                            tradiciju u svim segmentima, u literaturi,
                                                                                                            muzici, običajima i tradiciji koja će tra-
                                                                                                            jati vjekovima. Temelji te tradicije usko
                                                                                                            su povezani s vjerom, ali i s fenomenom
                                                                                                            prilagodljivosti, kulturama i tradicijama
                                                                                                            zemalja u koje su došli. U slučaju naše re-
                                                                                                            gije, to je balkansko-levantinska kultura
                                                                                                            i tradicija. Jasno je da je taj fenomen usko
                                                                                                            povezan i s Iberijskim poluostrvom, tj. naj-
                                                                                                            više sa Španijom i Portugalom. Ovakav se
                                                                                                            proces, možda s malim izmjenama, desio i
                                                                                                            s Aškenazima, čiji je jezik jidiš. To je he-
                                                                                                            brejski jezik kombiniran sa starogerman-
                                                                                                            skim jezicima i, naravno, s riječima dru-
                                                                                                            gih naroda u čije su zemlje došli. U ovom
                                                                                                            su slučaju to najviše riječi slavenskih, ali
                                                                                                            i drugih naroda. Malo je drugačija situaci-
                                                                                                            ja s jezikom Sefarda koji su nakon izgona
                                                                                                            otišli u arapske zemlje. Tamo se na sličan
                                                                                                            način formirao jevrejsko-špansko-arapski
                                                                                                            jezik haketija. U slučaju naše regije, kao

                                                                                                                                                  STAV 18/10/2018 79
   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84