Page 41 - STAV broj 284

Dakle, je li istina ona “da Bošnjaci slabo
ili nikako ne čitaju”?
ZALIHIĆ: Termini malo i nedovoljno naj-
prikladniji su odgovor na vaše pitanje.
STAV: Šta je potrebno za oživljavanje
izdavaštva u Bosni i Hercegovini? Meni
su samo dvije stvari na pameti – državni
poticaj i transparentnost mimo koterijskih
i namještenih igrica interesnih kulturnih
klanova.
ZALIHIĆ: Bježanje iz “institucionalnog”
polja kulture, koje podliježe svim suro-
vim kapitalističkim kriterijima, čini mi
se, nije dobra strategija. Kao ni bilo koji
eskapizam. To je kao da smo odlučili da
ostavimo stvari kakve jesu, da ostavimo da
se književnost nastavi organizirati na isti
način na koji se upravo sada organizira i
da pustimo onima koji su na pozicijama
moći da rade što hoće, uzimaju para ko-
liko hoće, da konstruiraju kanone i utuv-
ljuju školskim generacijama u glave šta je
književnost folkloristikom koja se često
opasno približava fašistoizaciji. Možda bi-
smo trebali voditi pozicioni rat, u gram-
šijevskom smislu ‒ ušančiti se u kulturne
rovove širom društva i pametno se boriti
za književnost za ljude (a ne za elite, za
tržište, za “domaćice” i njihove Sandre
Braun i drugu literaturu “Konzuma”).

STAV: Vi ste rođeni Mostarac, a pripre-
mali ste sandžačke antologije. Otkud
taj interes? Pa vidjeli ste da sam ja kri-
vo procijenio da vam je porijeklo iz San-
STAV: Kako Vi vidite interkulturalnu sa- bosanske državnosti, a samim tim i ve- džaka... Kao da je potrebno porijeklo za
radnju srodnih književnosti? Da počne- zivnih tkiva njezine kulture. čisto književni interes?
mo od književnosti naroda BiH. ZALIHIĆ: Moje interesiranje za tako-
ZALIHIĆ: Na institucionalnom planu ne STAV: Vi ste s knjigom prošli čitavu Bo- zvanu sandžačko-bošnjačku književnost
vidim da se to dešava. Ili nisam dovoljno snu, uz to što ste izdavač, bavite se rijet- i njezine pisce počelo je prije tridesetak
informiran. Čak nema ni neke posebne sa- kim zanatom prodaje knjiga. Koliko Srbi godina. To marginalizirano književno
radnje ili komparativnog tretiranja knji- i Hrvati čitaju Bošnjake i obrnuto? Ko je blago stajalo je na rubovima tuđih knji-
ževnosti naroda BiH. Kad je povremeno koga “pročitao”? ževnih i općenito kulturalnih tradicija i
bude, inicijative su uglavnom s područja ZALIHIĆ: Generalno, u Bosni i Her- uglavnom je književnokritički i književ-
Federacije BiH. cegovini malo se čita. Jedni druge čitaju no-historijski netretirano ili prisvajano.
samo kad je u pitanju provokativna na- Prisvajano je ono što je svojom vrijedno-
STAV: A može li uopće biti kulturne sa- cioideološka literatura. Nasreću, postoje šću daleko odskakalo od najvrednijeg u
radnje ako je ona politička u stalnoj pre- i oni koji čitaju knjige bosanskih autora sredini onih što su prisvajali. No to nije
pirci? Odnosno, postoji li mogućnost bez predrasuda. U tu vrstu pisaca spadaju bilo moje primarno interesiranje. Više su
koju rijetko ko primjećuje – da politička Sidran, Jergović, Ibrišimović, Karahasan, me zanimali pisci o kojima se nije pisalo,
saradnja nije moguća ako joj ne pretho- Brka, Sejranović, Stanišić, Šehić, Hasković. koji nisu književnokritički tretirani a ima-
di ona kulturna? li su izvrsne knjige. Nakon objavljivanja
ZALIHIĆ: Slažem se s vama da politič- STAV: Ispričavam se na banaliziranju, ali triju antologija književnosti Bošnjaka iz
koj saradnji treba prethoditi kulturna. zaista me zanima Vaše terensko iskustvo. Sandžaka, u nekoliko izdanja, ta se slika
Međutim, s obzirom na to da je bh. druš-
tvo još uvijek duboko podijeljeno, iluzor- Najveći problem ukupne bosanskohercegovačke društveno-
no je očekivati da se to stanje preko noći
promijeni. Najveći problem ukupne bo- -političke apokalipse jeste u činjenici da ideologije koju su
sanskohercegovačke društveno-političke proizvele rat u miru postaju puno snažnije i organiziranije, a
apokalipse jeste u činjenici da ideologije
koju su proizvele rat u miru postaju puno da će u budućnosti stalno postajati jačima i raditi na većem
snažnije i organiziranije, a da će u buduć- nivou organiziranosti rastakanja bosanske državnosti, a
nosti stalno postajati jačima i raditi na
većem nivou organiziranosti rastakanja samim tim i vezivnih tkiva njezine kulture

STAV 13/8/2020 41