Page 60 - STAV broj 340

DRUŠTVO

Bužimski Odisej Derviš Dekić
SEDAM DERVIŠOVIH

GODINA U SIBIRU

Derviš Dekić (sin Omera i Hate, djevojački Melkić) rodio se 1893. godine u Lubardi kod Bužima.

Sa suprugom Selimom imao je desetero djece: Fatimu, Hatu, Muhameda, Osmana, Omera, Ćetibu
i Ahmeta, te još Huseina, Nuriju i Nuru, koji su umrli u ranoj mladosti. Kao dvadesetjednogodišnjak,
mobiliziran je u austrougarsku vojsku i upućen na ratište. Bio je pripadnik Druge bosanskohercegovačke
regimente, u sklopu koje je na istočnom frontu vodio borbe protiv vojske carske Rusije.

Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ Derviš Dekić (sin Omera i Hate, djevo- ratni zarobljenik, u zatočeništvu je bio sve
jački Melkić) rodio se 1893. godine u Lu- do 1924. godine, kada se, nakon Lenjinove
bardi kod Bužima. Sa suprugom Selimom smrti, spletom nepoznatih okolnosti, vra-
imao je desetero djece: Fatimu, Hatu, Mu- tio u rodni Bužim.
azličite društvene bure i oluje od hameda, Osmana, Omera, Ćetibu i Ahme- Po kazivanju najbližih potomaka, Der-
davnina su pogađale malog kra- ta, te još Huseina, Nuriju i Nuru, koji su viš je u Sibiru radio različite poslove, sje-
jiškog čovjeka. Pritisnut brigama umrli u ranoj mladosti. Kao dvadesetjedno- kao je drva, kopao u rudnicima i obavljao
Ri belajima, stoički se nosio s nei- godišnjak, mobiliziran je u austrougarsku težačke poslove na poljoprivrednim ima-
maštinom i siromaštvom, isturajući gru- vojsku i upućen na ratište. Bio je pripadnik njima, savladao veterinarski zanat i slično.
di i podbacujući leđa gdje god i kad god Druge bosanskohercegovačke regimente, Došavši kući, ukućanima i poznanicima
se za to ukazala potreba. Međutim, osim u sklopu koje je na istočnom frontu vodio prepričavao je svoja iskustva. Od njegova
brige o porodici, a nerijetko i o džematu i borbe protiv vojske carske Rusije. Po usme- nedavno preminulog sina Omera zabilje-
zajednici, i država je tražila svoj udio. Iz- nim predajama, ali i službenim dokumen- ženo je kazivanje da je, osim dugog pješa-
bijanjem rata valjalo se zaputiti na daleki tima, tu je 1917. godine zarobljen te je sa čenja, ali i vožnje vozom, oko tri mjeseca
front i time potvrditi odanost najvišim stotinama saboraca prebačen u Sibir. Kao putovao i brodom, da li na putu za Sibir
ciljevima domovine, a rat je sa so- ili nazad, ostalo je nepoznato. Svo-
bom nosio nova iskušenja, izazove i jim najbližima govorio je da je bio
neizvjesnosti, krv i blato, hladnoću u “tamnom vilajetu”, gdje vladaju
i žegu, iscrpljenost i nesanicu, glad potpuni mrak i gdje je, navodno,
i žeđ, bolest i jad. kraj svijeta. Nedovoljno poznajući
Jedan od hiljada krajiških vojnika geografske fenomene polarnih noći,
kojem je rat donio neobično iskustvo dugodnevnicu i kratkodnevnicu,
bio je i Derviš Dekić, austrougarski koje u subpolarnim i polarnim kru-
vojnik koji je bio zarobljen na istoč- govima posebno dolaze do izražaja,
nom frontu te kao ratni zarobljenik takvom interpretacijom Derviš je,
deportiran u Sibir. Nakon sedam go- ustvari, na sebi svojstven način tu-
dina teških i mučnih iskustava te du- mačio navedene geografske pojave.
gih putešestvija po prostranoj Rusiji i
dalekom Sibiru, Derviš se vratio kući, IMAO JE NAVIKU SPAVATI
oženio, stekao porodicu i ostatak ži- “ODSJEDEĆI”
vota proveo u rodnom Bužimu. Me- Od desetero Dervišove djece,
đutim, boravak u logoru, u kojem je danas je živa samo kćerka Ćetiba
radio iscrpljujuće fizičke poslove te u (1943), koja pamti tek nekoliko
kojem se susreo s vrlo oštrim zimama, detalja u vezi s očevim borav-
trajno mu je narušio fizičko zdravlje. kom u Prvom svjetskom ratu te
Trogodišnji boravak na frontu, potom u logoru u Sibiru. Kako ona ka-
zarobljavanje i sedmogodišnji logor i zuje, Derviš je bio deset godina
prisilni rad, hiljade kilometara puta vo- odsutan od kuće, što u ratu, što
zom i brodom, iskustvo polarnih noći u zarobljeništvu. “Često je kazi-
i “tamnog vilajeta”, odviše su obilježili vao kako se previše napatio i is-
njegov život, svrstavši ga u red rijetkih crpio za tih deset godina. U više
krajiških Odiseja. navrata nam je pričao o svojim

Derviš Dekić u austro-ugarskom vojnom registru
60 10/9/2021 STAV