Page 71 - STAV broj 391

1548. godine. Njen četverodijelni prostorni
plan, s centralnom kupolom i četiri veli-
ke polukupole, Sinan više neće ponoviti,
ali će takav pristup “zarobiti” umove Si-
nanovih nasljednika, a čak je i obnovlje-
na džamija Sultana Fatiha iz 18. stoljeća
slijedila taj plan.
Biti glavni arhitekta carstva značilo je
imati velike ovlasti ali istovremeno i ogro-
mnu odgovornost. Osim gradnje džamija,
turbeta, školskih ustanova, hamama, hano-
va, karavan saraja i rezidencija, arhitekta je
morao poznavati gradnju vodovoda, pute-
va i utvrđenja, kao i svih ostalih pratećih
objekata unutar gradske infrastrukture.
Romantična vizija o “graditeljima džami-
ja” ovdje svakako otpada. Osmanski arhi-
tekti bili su ljudi široke praktične specija-
lizacije u različitim vrstama inžinjerskih
i umjetničkih disciplina.
Imperijalna arhitektonska radionica
(Hassa Mimarlari Ocagi) imala je ogro- Sultan Bajazidova dzamija, Edirne.
Fotografija: Kenan Šurković
man utjecaj na razvoj carstva. Na njenom
čelu bio je Glavni imperijalni arhitekta sofisticirani i razlikuju se od Sinanovih. Veliki dio 19. stoljeća obilježen je djelat-
(Hassa basmimari) sa svojim najbližim sa- Time je izbjegao glomaznost, dajući jednu nošću armenske porodice Baylan, koja je
radnicima. Dio radionice činili su i ostali novu i dinamičniju sliku klasičnoj osman- dala tri generacije veoma darovitih arhi-
majstori poput zidara i stolara. Imperijal- skoj arhitekturi. tekata. Oni su formirali novi imperijalni
na radionica kontrolirala je gradnju i ur- stil u periodu Tanzimata (naziv za kul-
bani razvoj na čak tri kontinenta. Osim NOVI KREATIVNI ZAMAH U OSMANSKOJ turnu i političku reformu u Osmanskom
u posebnim slučajevima, glavni arhitekt ARHITEKTURI carstvu u 19. stoljeću). Prvi od njih, Kri-
imao je punu slobodu osmišljavanja vizu- Sljedeći važan korak u interpretaciji kor Amira Baylan, djelovao je u perio-
elnog imidža novih metropola. Ta sloboda klasičnog stila desio se tek u drugoj po- dima vladavine Selima III i Mahmuda
u radu podudara se sa strogom podjelom lovici 18. stoljeća. Dominantno ime u II. Za to vrijeme izgradio je veliki broj
nadležnosti unutar birokratskog sistema osmanskoj arhitekturi tog perioda bio je objekata, među kojima se posebno ističu
Osmanskog carstva. Ta samostalnost nig- Mehmed Tahir Aga. On je, s obzirom na Nusretija džamija kao i poznate Selimije
dje nije dolazila do izražaja kao u slučaju veoma plodnu djelatnost, bio “Sinan” svog barake (vojna kasarna). Na mjestu glav-
Mimara Sinana, koji je slavu stekao još za vremena. Njegov rad može se nazvati re- nog arhitekte naslijedio ga je njegov sin
vrijeme svog života. Veliki majstor umi- formatorskim jer je uvodio očite novine Garabet Amira Baylan, koji je izgradio
re 1588. godine poslije čega ga nasljeđuju u osmansku arhitekturu. Radilo se o re- staru Ciragan palaču za Mahmuda II, a
njegovi učenici. definiranju klasičnog nasljeđa na osnovu poslije toga i Dolmabahče palaču za sul-
Davud Aga, Dalgic Ahmed Aga i Se- tadašnjeg poimanja lijepog. Međutim, taj tana Abdulmedžida.
defkar Mehmed Aga direktni su nastav- novi ukus čiji je Mehmed Tahir Aga bio Dvojicu od četvorice sinova Garabeta
ljaći Sinanovog rada. Njihov doprinos reprezent, bio je dobrim dijelom formi- Baylana treba posebno istači. Sarkis Bey
bio je ključan za vitalni nastavak razvoja ran još u periodu Tulipana i u suštini je Baylan prvi je osmanski arhitekt koji se
osmanske arhitekture. Mehmed-aga au- bio kitnjast i dekorativan. On se, na neki školovao na Zapadu, tačnije u Parizu. Pro-
tor je džamije Ahmeda III. Tri kapitalna način, pojavljuje uporedo sa sve većim jektirao je veliki broj palača, a na kraju
projekta Davud Age: Yeni Valide, Nisanci utjecajem evropske arhitekture, mada u je i odlikovan za svoje zasluge od sulta-
Mehmed i Cerrah pašina džamija prožeti to vrijeme niti jedan osmanski arhitekt na Abdulhamida. Njegov brat Nikogos
su novim osjećajem za formu. Davud Aga nije studirao u Evropi. Baylan također se školovao u Francu-
dinamizirao je elemente džamijske arhi- Osim toga, osmanski arhitekti nisu skoj, a u Istanbulu je projektirao Orto-
tekture tako što ih je stavljao u drugačiji više bili isključivo muslimani. S vreme- koy džamiju. Kompletan opus porodice
proporcijski odnos. Njegovi su enterijeri nom će kršćani preuzeti vodeću ulogu. Baylan imao je naglašen historicistički
karakter, pri čemu su, na više ili manje
uspješan način, kombinirali tradiciju s
Balkan nam je velika nepoznanica. U Bosni znamo autore samo novostečenim iskustvima evropskih stilo-
četiri kupolne džamije. Ovakvih primjera svakako ima i na va. Međutim, osim domaćih, u Istanbulu
drugim mjestima, pa čak i u Istanbulu. Informacije o osmanskim su u 19. stoljeću gradili i strani arhitekti,
poput braće Gaspara i Guiseppea Fossa-
arhitektima dobijamo iz široke lepeze primarnih i sekundarnih tija i Williama Jamesa Smitha. Tako se
historijskih izvora. Međutim, riječ je o veoma razuđenoj i za neke Osmansko carstvo u potpunosti otvorilo
prema vanjskom i drugačijem, a što je ar-
periode neistraženoj građi. Za većinu vrhunskih ostvarenja u hitekturi povremeno davalo interesantne
Bosni možemo samo pretpostaviti da su ih radili majstori iz glavne kreativne uzlete.
(Iz neobjavljene knjige Kenana Šurkovića
sultanske radionice. To isto važi i za ostale džamije na Balkanu. “Uvod u osmansku arhitekturu”) n

STAV 2/9/2022 71