Page 70 - STAV broj 391
P. 70

KULTURA


          Arhitektura na tri kontinenta

          KAKO SE GRADILO VELIKO




          OSMANSKO CARSTVO





          Biti glavni arhitekta carstva značilo je imati velike ovlasti i u isto vrijeme ogromnu odgovornost. Osim
          gradnje džamija, turbeta, školskih ustanova, hamama, hanova, karavan saraja i rezidencija, arhitekta
          je morao poznavati gradnju vodovoda, puteva i utvrđenja, kao i svih ostalih pratećih objekata unutar
          gradske infrastrukture. Romantična vizija o “graditeljima džamija” ovdje svakako otpada.


          Piše: Kenan ŠURKOVIĆ              Bosni znamo autore samo četiri kupolne
                                            džamije. Ovakvih primjera svakako ima i
                   ože nam se učiniti da je veli-  na drugim mjestima, pa čak i u Istanbu-
                   ki dio osmanske arhitekture   lu. Informacije o osmanskim arhitektima
                   anoniman. Međutim, mi danas   dobijamo iz široke lepeze primarnih i se-
         Mznamo autore najznačajnijih       kundarnih historijskih izvora. Međutim,
          džamija, pogotovo sultanskih. Upoznati   riječ je o veoma razuđenoj i za neke peri-
          smo i s nekim arhitektima iz ranog peri-  ode neistraženoj građi. Za većinu vrhun-
          oda. Najveći dio opusa Mimara Sinana je   skih ostvarenja u Bosni možemo samo
          dokumentiran. To isto važi i za arhitekte   pretpostaviti da su ih radili majstori iz
          koji su ga naslijedili. Mehmed-aga i Da-  glavne sultanske radionice. To isto važi i
          vud-aga imaju slavan status kao i Sinan.   za ostale džamije na Balkanu.
          Nadalje, dobro nam je poznat rad Mehmed   Ipak, mi danas imamo, koliko toli-
          Tahir Age iz druge polovine 18. stoljeća, a   ko, jasnu sliku o arhitektonskoj profesi-
          o djelatnosti porodice Bajlan u 19. stoljeću   ji u Osmanskom carstvu. Prije osvajanja
          znamo i najsitnije detalje.       Istanbula, graditeljska organizacija Osman-
            Problem anonimnosti uglavnom se   lija ličila je na evropske srednjovjekovne
          veže za jednu širu vizuru. U tom smi-  gilde i nije poznato da je postojala glav-
          slu Balkan nam je velika nepoznanica. U   na arhitektonska kancelarija. Arhitekti i
                                            majstori različitih profila angažirani su po
                      Dolmabahce džamija, Istanbul  potrebi. Sultan Mehmed II angažirao je u
                                            Istanbulu sve značajnije majstore iz Ana-
                                            dolije i tada se prvi put ukazala potreba za
                                            organiziranom i hijerarhijski ustrojenom
                                            arhitektonskom radionicom. Prvobitnu
                                            Fatihovu džamiju u Istanbulu projektirao
                                            je arhitekta Atik Sinan, o kojem znamo
                                            veoma malo. Problem nedovoljno istraže-  Firuz-agina džamija, Istanbul
                                            nih biografija imamo i kod drugih autora.
                                                                                  Razvoj Sinanove karijere bio je tipičan
                                            PRVI VELIKI ARHITEKTI OSMANSKOG    za to vrijeme. Počeo je u janjičarskom kor-
                                            CARSTVA                            pusu kao vojni inžinjer. Osmanlije su u to
                                               Prve tri velike zvijezde osmanske arhi-  vrijeme imale najjaču vojnu inženjeriju u
                                            tekture pojavljuju se početkom 16. stoljeća.   Evropi. Stečeno znanje na tom polju po-
                                            To su bili Mimar Hajrudin, Mimar Adžem   slije mu je itekako pomoglo, s obzirom na
                                            Esir Ali i Mimar Sinan. Godine između   to da je posao arhitekte podrazumijevao i
                                            1500. i 1550. bile su ključne za nastanak   komunalnu djelatnost.
                                            klasičnog stila i svaki od ovih arhitekata   Sinan je na mjesto glavnog mimara
                                            dao je tome svoj doprinos. Važno je ista-  došao poslije smrti Adžema Esira Alija
                                            ći da Mimar Sinan nije bio nezavisan od   (1538), vjerovatno već iduće godine. Nje-
                                            utjecaja svojih prethodnika. Njegovi po-  gov prvi projekt u Istanbulu bila je džami-
                                            četni radovi oslanjaju se na ono što je ra-  ja sultanije Hurem. Međutim, taj objekt
                                            dio Adžem Esir Ali, a to se najbolje vidi na   ni po čemu nije bio ambiciozan i rijetko
                                            projektu džamije sultanije Mihrimah na   se spominje unutar Sinanovog ukupnog
                                            Uskudaru. Da nismo sigurni u njeno au-  opusa. Istinski korak naprijed desio se
                                            torstvo, vjerovatno bismo je pripisali Aliju.  izgradnjom Šehzade Mehmed džamije



         70  2/9/2022 STAV
   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75