Page 75 - STAV broj 255

bosanskih muslimana, Bošnjaka, u tri utjecaji u određenoj mjeri oblikovali su otvorenosti u stalnom procesu nadograd-
ključna vida njihova postojanja“, kazao identitet Bošnjaka. nje i upisivanja novih sadržaja i vrijedno-
je Neimarlija. On je iscrpno obrazložio Kao osnove bošnjačkog identiteta, sti. Oduprijevši se iskušenju da identitet
da su ta tri ključna vidika u kojima se onako kako ih razumijeva Zekić, naveo je Bošnjaka reducira na samo jednu dimen-
kreću autorova istraživanja identiteta Ridžal, moguće je izdvojiti sljedeće stavo- ziju, Zekić je s njima ušao u istinski dija-
Bošnjaka sljedeći: vidik povijesti, kao ve: Bošnjaci se smatraju muslimanima i tu log, predstavivši njihov složeni identitet
zagonetnog i vanjskog tkanja bošnjač- svoju odrednicu nerijetko doživljavaju kao u svoj njegovoj slojevitosti. I zbog toga
kog identiteta; unutarnji vidik, u smislu jednu od temeljnih dimenzija svoga iden- je ova knjiga posebno bitna danas, kada
bošnjačkog samoodređivanja unutarnjih titeta; Bošnjaci vide Bosnu i Hercegovinu zaboravljamo na značaj i ulogu dijaloga u
odrednica njihovog identiteta; te vidik kao svoju jedinu i zasebnu historijsku, kul- procesima međusobnog upoznavanja kao
slobode, kulture i samosvijesti na rela- turnu i političku domovinu; smatraju se preduvjeta za bilo kakvo razumijevanje“,
ciji unutarnjih i vanjskih činilaca boš- narodom slavenskog porijekla i uvjereni kazao je Ridžal.
njačkog identiteta, približavajući ranije su da ne pripadaju nijednoj drugoj etnič- On je poručio da Zekićeva knjiga može
obrađene teme savremenom trenutku. koj grupi, što ranije nije bio slučaj; dijele biti od velike koristi svima onima koji
Hamza Ridžal istaknuo je da autor uvjerenje o političkim i teritorijalnim ve- iskreno budu željeli upoznati Bošnjake i
islam pozicionira kao jedno od temelj- zama sa stanovnicima srednjovjekovne Bo- izazove s kojima su se suočavali kako bi
nih obilježja bošnjačkog identiteta, ali sne; prihvaćaju Bosnu i Hercegovinu kao očuvali svoje tradicijsko i duhovno biće
da je svjestan da specifičnost kulturnog multietničku državu i smatraju i vjeruju kroz minula stoljeća. S druge strane, kako
subjektiviteta Bošnjaka proizlazi iz me- da je to poželjno; Bošnjaci su nacija koja je kazao, ova knjiga ima još veću važnost
đuprožimanja islama sa slojevima kultur- prihvata da njihova domovina ne treba i za same Bošnjake, jer je njome Zekić Boš-
nih fenomena. Prostor Bosne, pod kojim ne može biti uređena na ekskluzivističkom njacima nafriško uzeo otiske prstiju. “Ona
se od srednjeg vijeka podrazumijevala i principu nacije-države; prihvataju dopri- je ogledalo u kojem se zrcale naši idea-
Hercegovina, bio je izložen različitim po- nose bosanskome i bošnjačkome identite- li, politički, društveni i kulturni odnosi,
litičkim i duhovnim utjecajima, koji su tu nastalom prolazom Bosne kroz različite ali i naši romantičarski snovi iz kojih se
sudbinski odredili Bosnu. Uz katoličku historijske epohe; u svome identitetu pri- neki od nas još uvijek nismo probudili.
i pravoslavnu interpretaciju kršćanstva, hvataju islamsku, predislamsku i neislam- Ona je i važan podsjetnik na to da se tra-
navodi Zekić, na prostoru srednjovjekov- sku kulturnu komponentu... dicija i identitet ne nasljeđuju, već, kako
ne bosanske države njegovan je specifičan “Brojnost navedenih tvrdnji ukazuje je to tvrdio Elliot, zavređuju velikim tru-
kult, u historiografiji poznat pod ime- na to da je Zekić izbjegao zamke esencija- dom. Dominique Moïsi u izvrsnoj studiji
nom Crkve bosanske. U stoljećima koja lističkog svođenja Bošnjaka na singular- Geopolitika emocija tvrdi da je 20. stoljeće
su uslijedila ovom bogatom i šarolikom ne označitelje. Upravo je to ključni mo- bilo stoljeće ideologije, a da je 21. stoljeće
religijskom mozaiku Bosne pridružile su ment u Zekićevom radu – njegov odnos identiteta. U umreženom svijetu sveopće
se još dvije vjere: islam, koji su krajem prema identitetu. Naime, on identitet ne povezanosti bitno je istaknuti svoju in-
15. stoljeća donijele Osmanlije, te juda- doživljava esencijalistički singularno, kao dividualnost, svoju razliku. Stoga je Ze-
izam, koji donesoše Židovi protjerani iz nepromjenjivu datost, već njegovo se- kićeva knjiga i bunt protiv unifikacije”,
Španjolske početkom 16. stoljeća. Svi ti mantičko polje vidi kao mjesto pluralne kazao je Ridžal. n

STAV 23/1/2020 75