Page 74 - STAV broj 255
P. 74
KULTURA
U Bošnjačkom institutu promovirana
značajna studija Marinka Zekića
ISKRENA I PRIJATELJSKA
ŽELJA DA SE BOŠNJACI
UPOZNAJU IZNUTRA
U pokušaju da Bošnjake razumije iz kulturološke, etnološke, imagološke, antropološke i sociološke
perspektive, Zekić je čitaocu ponudio ogroman broj informacija i pisanih izvora, zajedno s vlastitim
promišljanjima i dragocjenim zapažanjima. Izedin Šikalo istaknuo je da je Zekićeva studija svojevrsni
nastavak rada Antuna Hangija u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima i kulturi bosanskih muslimana,
s tim da se ovog puta oni uvažavaju ne samo kao vjerska i kulturna zajednica već i kao politički narod
Piše: Edib KADIĆ nezaobilazni, čak temeljni sadržaj svega što koja mi je donijela dvije njegove knjige,
edib@stav.ba danas prepoznajemo kao bošnjačko. Kako od kojih je ova specifično usredsređena
je u nekoliko navrata istaknuto tokom pro- na bosanskohercegovačke muslimane.
mocije, riječ je o jednoj doista iskrenoj i Obećao sam gospođi Zdravki da ću po-
prijateljskoj želji da se Bošnjaci upozna- kušati nešto uraditi na tome da se ova
aslijeđe Bošnjaka oduvijek je bu- ju iznutra te da se u kompleksnosti svoga knjiga publicira. Direktor ‘Dobre knji-
dilo poseban interes kod brojnih identiteta predstave drugima. Pritom, ovoj ge’ Izedin Šikalo rado je pristao da bude
stranih istraživača. Kosta Hör- knjizi ne nedostaje akademskog pristupa. izdavač. Rekao sam mu da od ove knjige
Nmann, Maximilian Browne, Lud- Stalno pozivanje na relevantne izvore re- ne može imati finansijsku dobit, ali da od
vik Kuba, Antun Hangi, Vlado Milošević, zultiralo je time da knjiga ima skoro dvo- nje imamo duhovnu, naučnu i kulturnu
samo su neki od autora koji su s posebnim struko više fusnota nego stranica. U poku- dobit. Izedin je odmah prihvatio da to
žarom istraživali kulturno naslijeđe Bosne, šaju da Bošnjake razumije iz kulturološke, štampa”, ispričao je Karić.
posebno se baveći tradicijom Bošnjaka. Po- etnološke, imagološke, antropološke i so- Prof. dr. Hilmo Neimarlija iscrpno je
sljednji takav uvid u bošnjačku tradiciju ciološke perspektive, Zekić je čitaocu po- predstavio Zekićevo djelo istakavši da mu
jeste knjiga Kulturni identitet bosanskih mu- nudio ogroman broj informacija i pisanih je za valorizaciju knjige Kulturni identitet
slimana Marinka Zekića, promovirana 17. izvora, zajedno s vlastitim promišljanjima bosanskih muslimana bilo dovoljno čitanje
januara u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, i dragocjenim zapažanjima. izražajnog uvoda i impresivne bibliogra-
u organizaciji nakladničke kuće “Dobra Akademik Enes Karić govorio je pri- fije, a da ga je u procjenu njene vrijednosti
knjiga” i BZK “Preporod”. Promotori su sutnima o tome kako se susreo sa Zekiće- posebno uvjerilo iscrpno čitanje knjige i
bili akademik Enes Karić, prof. dr. Hilmo vom studijom i kako je bio jedna u nizu dosljednost s kojom je autor odgovorio na
Neimarlija, novinar i književni kritičar karika koja je dovela do toga da ona ugle- postavljenu temu.
Hamza Ridžal i direktor izdavačke kuće da svjetlo dana u izdavačkoj kući “Dobra “Knjiga Marinka Zekića djelo je u
“Dobra knjiga” Izedin Šikalo. Prisutnima knjiga”. Kako je ispričao, dok je jednog kojem se na pravi način respektiraju pro-
se riječima zahvale obratila i profesorica dana šetao sa svojom suprugom, susreo je blemi identiteta uopće i otvorena pitanja
Zdravka Zekić, majka preminulog autora profesora francuskog jezika Vladu Sučića, bošnjačkog identiteta napose. To respek-
ove značajne studije, podsjetivši prisutne na svojevremeno dekana Filozofskog fakulteta. tiranje iskazano je kroz uvod knjige i do-
Marinovu beskrajnu ljubav prema Bosni. “On mi je prišao i rekao: ‘Znam da je sljedno manifestirano u njenom sadrža-
Šikalo je istaknuo da je Zekićeva studija teško da se danas objavi i lijepo opremi ju, koji je organiziran u četiri poglavlja i
svojevrsni nastavak rada Antuna Hangi- knjiga, ali ja bih preporučio da se štampa tri završna dodatka. U najkraćem, prvom
ja u 21. stoljeću. Knjiga je to o običajima jedna knjiga o Bosni, a posebno o vama poglavlju, data je skica teorije identiteta
i kulturi bosanskih muslimana, s tim da Bošnjacima, za koju možda i ne znate.’ On kao individualnog i kolektivnog samo-
se ovog puta oni uvažavaju ne samo kao me tada uputio na Zekićevu studiju, za određivanja, identiteta kao nečega što
vjerska i kulturna zajednica već i kao poli- koju doista nisam znao. Bilo mi je drago nije monolitno i konačno dato, već kao
tički narod. Promotori su istaknuli da Ze- što me je Sučić uputio na ovo djelo, ali procesa nadmetanja singularnih i plural-
kić piše o Bošnjacima, bošnjačkoj književ- i stid što ranije nisam čuo za njega. Bio nih pripadnosti. U tri ostala poglavlja raz-
nosti i kulturi, pozicionirajući islam kao sam počašćen posjetom Marinove majke, matraju se pitanja kulturnog identiteta
74 23/1/2020 STAV