Page 34 - STAV 65 02.06.2016
P. 34

POLITIKA



          Rumunije zove se Vlaška, a dobila je ime   Bosanska etnologija, u korelaciji s onomastikom, još nema
          po Vlasima. Historičari i lingvisti, na čelu   svog predslavenskog i neslavenskog onomastikona. Pa
          s Gustavom Weigandom (1860–1930) sma-
          traju da su Vlasi u periodu seobe naroda,   ipak, desetine historijskih izvora pokazuju da su mnogi
          pod pritiskom Slavena koji su u 5. i 6.   bosanski Srbi i Hrvati po svom porijeklu Vlasi. To su, prije
          vijeku nadolazili s istoka, s prostora da-
          našnje Rumunije (Oltenija) potisnuti ka   svega, srpski i hrvatski rodovi sa sufiksom -ul, kao što
          jugozapadu, te da su prešli Dunav i došli   su: Dežul(ović), Drakul(ić), Furtula, Kožul, Žužul, Žungul,
          na Balkan naselivši prostor geografskog   Nebril(ović), Štedul, Šutil(ović), zatim Balorda, Beatović,
          trokuta između gradova Sofija – Skoplje
          – Niš (Linguisticher Atlas der dacorumänis-  Beara, Besara, Bilbija, Burmaz, Kalaba, Kešelj, Latas,
          chen Sprachgebiets, Leipzig 1908). Na tom   Palavestra, Pešorda, Rkman, Šagolj, Šebez, Šekularac,
          prostoru mirovali su 4 stoljeća i u među-  Šikman, Šolaja, Šormaz, Šurlan, Tintor, Varvilo, Vlahović,
          vremenu se miješali s Albancima, Grci-
          ma i ostacima Ilira i Tračana, kada je u   Vlaisavljević, Vlašić, Vlaški, Vlaho, Vrsalović, Žeželj itd.
          aromunski jezik ušlo dosta albanskih,
          grčkih, ilirskih i tračkih riječi. Nave-  Bosni bili su zaštićeni i ravnopravni s   naselja s njihovim poreskim obveznicima
          deni Vlasi poznati su kao meglenski ili   bosanskom vlastelom. Druga žena bo-  Vlasima. Defteri sadržavaju brojne poime-
          aromunski Vlasi. U 10. stoljeću sa svo-  sanskog kralja Ostoje (1398–1404) zvala   nične popise bosanskih Vlaha, čija imena
          jim lahko pokretljivim stadima krenu-  se Kujava i njeno je ime femininum od   nikad niko nije uspio u cijelosti pobro-
          li su u nove seobe kojima su preplavili   imena kraljevih Vlaha Kujavića. Kralj   jati iz razloga što je njihov broj – ogro-
          Balkan. Jedan krak vlaških seoba vodio   Tvrtko (oko 1338–1391) također je imao   man. Pritom, važno je napomenuti da ni
          je iz četverostoljetne postojbine u pravcu   svoje “kraljeve Vlahe”, a u nastojanju da   u jednom defteru, ili bilo kojem drugom
          Istočnog Balkana, a drugi ka Zapadnom   se Vlasima predstavi kao njihov istinski   osmanskom izvoru, riječ Vlah nije pogr-
          Balkanu – preko Srbije, Bosne i Herce-  gospodar u svoj vladarski titular uvrstio   dan naziv za bosanske Srbe, kako se to u
          govine i Hrvatske sve do Ćićarije u Istri,   je vlaško ime Mirče.    novije vrijeme u srpskom nacionalnom
          čiji je naziv aromunsko-vlaškog porije-  Novu i posljednju epizodu vlaških se-  korpusu smatra. Sredinom 19. vijeka i
          kla. U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su   oba pokrenule su u 14. stoljeću Osmanlije.   pod utjecajem velikosrpske propagande,
          se pomiješali s ostacima iliro-romanskog,   Brojni ratovi i epidemije kuge desetkovali   u interesu stvaranja Velike Srbije, riječ
          gotskog i tračkog stanovništva, koje se za   su bosanskohercegovačko stanovništvo,   se počela tumačiti kao “pogrdan naziv
          vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo   a na puste i upražnjene zemlje Turci su   za bosanske Srbe”.
          u planine. Uglavnom su se bavili stočar-  sistemski naseljavali Vlahe. Kao i u sred-
          stvom i trgovinom. U periodu razvijenog   njovjekovnoj Bosni, i u Osmanskom car-
          feudalizma integrirali su se u potpunosti   stvu bili su povlašteni i zaštićeni. Organi-  KAKO SU OD BOSANSKIH VLAHA
          u bosansko društvo, i na ovom i na onom   zirani u vlaške stočarske katune, Turcima   POSTALI BOSANSKI SRBI
                                                                                  Jedan od najpoznatijih bosanskih
          svijetu, prihvatajući od Dobrih Bošnja-  su plaćali porez filuriju, čiji je novčani   osmanista i dugogodišnji direktor Ori-
          na bosanski jezik i memorijalnu kulturu   iznos bio manji od poreza koji su plaćali   jentalnog instituta u Sarajevu Ahmed S.
          podizanja stećaka iznad svojih grobova.   zemljoradnici. Uzimali su učešća u tur-  Aličić (1934–2014) o Vlasima piše: “Vlah
            U srednjovjekovnoj Srbiji bio je za-
          branjen brak između Vlaha i Srba. U   skim poluvojnim formacijama akindži-  – pripadnik stočarske socijalne struktu-
                                            jama i martolozima, a jedan broj vlaških
                                                                               re bosanskog društva osmanlijske epohe
          povelji srpskog kralja Milutina, izda-  knezova postajali su “kršćani spahije”.   i označavaju se kao raja – Vlasi. Izvorno
          noj oko 1315. godine Manastiru svetog   Znatan broj bosanskih Vlaha prešao je s   etničko porijeklo Vlaha je romano-vlaško
          Stefana u Banjskoj, stoji: “Srbin da se   vremenom na islam.         i arbanaško. Bili su ravnopravan dio proi-
          ne ženi među Vlasima. Ako se pak oženi   Za vrijeme osmanske vlasti u Bosni   zvodne klase u doba Bosanske kraljevine.
          bez znanja igumana, da se uhvati i sveže   i Hercegovini, od Sumarnog popisa san-  U nekim srednjovjekovnim državama,
          i on i Vlah od koga bude uzeo ženu, te da   džaka Bosna iz 1468/69. godine do 17.   kao što je Srbija, bili su potpuno diskri-
          se vrati silom opet na očevo mesto.” Na   vijeka, u desetini osmanskih deftera po-  minirani u svom statusu i pravima. Bili su
          drugoj strani, Vlasi u srednjovjekovnoj
                                            pisane su stotine bosanskohercegovačkih   građani drugog reda. U Ugarskoj su imali



















                                               Smiljko Šagolj                                          Jovan Tintor




         34  2/6/2016 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39