Page 34 - STAV 65 02.06.2016
P. 34
POLITIKA
Rumunije zove se Vlaška, a dobila je ime Bosanska etnologija, u korelaciji s onomastikom, još nema
po Vlasima. Historičari i lingvisti, na čelu svog predslavenskog i neslavenskog onomastikona. Pa
s Gustavom Weigandom (1860–1930) sma-
traju da su Vlasi u periodu seobe naroda, ipak, desetine historijskih izvora pokazuju da su mnogi
pod pritiskom Slavena koji su u 5. i 6. bosanski Srbi i Hrvati po svom porijeklu Vlasi. To su, prije
vijeku nadolazili s istoka, s prostora da-
našnje Rumunije (Oltenija) potisnuti ka svega, srpski i hrvatski rodovi sa sufiksom -ul, kao što
jugozapadu, te da su prešli Dunav i došli su: Dežul(ović), Drakul(ić), Furtula, Kožul, Žužul, Žungul,
na Balkan naselivši prostor geografskog Nebril(ović), Štedul, Šutil(ović), zatim Balorda, Beatović,
trokuta između gradova Sofija – Skoplje
– Niš (Linguisticher Atlas der dacorumänis- Beara, Besara, Bilbija, Burmaz, Kalaba, Kešelj, Latas,
chen Sprachgebiets, Leipzig 1908). Na tom Palavestra, Pešorda, Rkman, Šagolj, Šebez, Šekularac,
prostoru mirovali su 4 stoljeća i u među- Šikman, Šolaja, Šormaz, Šurlan, Tintor, Varvilo, Vlahović,
vremenu se miješali s Albancima, Grci-
ma i ostacima Ilira i Tračana, kada je u Vlaisavljević, Vlašić, Vlaški, Vlaho, Vrsalović, Žeželj itd.
aromunski jezik ušlo dosta albanskih,
grčkih, ilirskih i tračkih riječi. Nave- Bosni bili su zaštićeni i ravnopravni s naselja s njihovim poreskim obveznicima
deni Vlasi poznati su kao meglenski ili bosanskom vlastelom. Druga žena bo- Vlasima. Defteri sadržavaju brojne poime-
aromunski Vlasi. U 10. stoljeću sa svo- sanskog kralja Ostoje (1398–1404) zvala nične popise bosanskih Vlaha, čija imena
jim lahko pokretljivim stadima krenu- se Kujava i njeno je ime femininum od nikad niko nije uspio u cijelosti pobro-
li su u nove seobe kojima su preplavili imena kraljevih Vlaha Kujavića. Kralj jati iz razloga što je njihov broj – ogro-
Balkan. Jedan krak vlaških seoba vodio Tvrtko (oko 1338–1391) također je imao man. Pritom, važno je napomenuti da ni
je iz četverostoljetne postojbine u pravcu svoje “kraljeve Vlahe”, a u nastojanju da u jednom defteru, ili bilo kojem drugom
Istočnog Balkana, a drugi ka Zapadnom se Vlasima predstavi kao njihov istinski osmanskom izvoru, riječ Vlah nije pogr-
Balkanu – preko Srbije, Bosne i Herce- gospodar u svoj vladarski titular uvrstio dan naziv za bosanske Srbe, kako se to u
govine i Hrvatske sve do Ćićarije u Istri, je vlaško ime Mirče. novije vrijeme u srpskom nacionalnom
čiji je naziv aromunsko-vlaškog porije- Novu i posljednju epizodu vlaških se- korpusu smatra. Sredinom 19. vijeka i
kla. U srednjovjekovnoj Bosni Vlasi su oba pokrenule su u 14. stoljeću Osmanlije. pod utjecajem velikosrpske propagande,
se pomiješali s ostacima iliro-romanskog, Brojni ratovi i epidemije kuge desetkovali u interesu stvaranja Velike Srbije, riječ
gotskog i tračkog stanovništva, koje se za su bosanskohercegovačko stanovništvo, se počela tumačiti kao “pogrdan naziv
vrijeme slavenskih naseljavanja povuklo a na puste i upražnjene zemlje Turci su za bosanske Srbe”.
u planine. Uglavnom su se bavili stočar- sistemski naseljavali Vlahe. Kao i u sred-
stvom i trgovinom. U periodu razvijenog njovjekovnoj Bosni, i u Osmanskom car-
feudalizma integrirali su se u potpunosti stvu bili su povlašteni i zaštićeni. Organi- KAKO SU OD BOSANSKIH VLAHA
u bosansko društvo, i na ovom i na onom zirani u vlaške stočarske katune, Turcima POSTALI BOSANSKI SRBI
Jedan od najpoznatijih bosanskih
svijetu, prihvatajući od Dobrih Bošnja- su plaćali porez filuriju, čiji je novčani osmanista i dugogodišnji direktor Ori-
na bosanski jezik i memorijalnu kulturu iznos bio manji od poreza koji su plaćali jentalnog instituta u Sarajevu Ahmed S.
podizanja stećaka iznad svojih grobova. zemljoradnici. Uzimali su učešća u tur- Aličić (1934–2014) o Vlasima piše: “Vlah
U srednjovjekovnoj Srbiji bio je za-
branjen brak između Vlaha i Srba. U skim poluvojnim formacijama akindži- – pripadnik stočarske socijalne struktu-
jama i martolozima, a jedan broj vlaških
re bosanskog društva osmanlijske epohe
povelji srpskog kralja Milutina, izda- knezova postajali su “kršćani spahije”. i označavaju se kao raja – Vlasi. Izvorno
noj oko 1315. godine Manastiru svetog Znatan broj bosanskih Vlaha prešao je s etničko porijeklo Vlaha je romano-vlaško
Stefana u Banjskoj, stoji: “Srbin da se vremenom na islam. i arbanaško. Bili su ravnopravan dio proi-
ne ženi među Vlasima. Ako se pak oženi Za vrijeme osmanske vlasti u Bosni zvodne klase u doba Bosanske kraljevine.
bez znanja igumana, da se uhvati i sveže i Hercegovini, od Sumarnog popisa san- U nekim srednjovjekovnim državama,
i on i Vlah od koga bude uzeo ženu, te da džaka Bosna iz 1468/69. godine do 17. kao što je Srbija, bili su potpuno diskri-
se vrati silom opet na očevo mesto.” Na vijeka, u desetini osmanskih deftera po- minirani u svom statusu i pravima. Bili su
drugoj strani, Vlasi u srednjovjekovnoj
pisane su stotine bosanskohercegovačkih građani drugog reda. U Ugarskoj su imali
Smiljko Šagolj Jovan Tintor
34 2/6/2016 STAV