Page 74 - STAV 65 02.06.2016

DRUŠTVO

kupiti manju posudu tinte. Kaligraf mu je
učtivo odgovorio da tinta nije na proda-
ju, objasnivši da je riječ o veoma rijetkoj
vrsti koja se samo jednom godišnje pra-
vi i to od naročitih sastojaka. “Ovo samo
potvrđuje perfekciju iranske kaligrafije,
ništa nije prepušteno slučaju”, objašnja-
va Huseinagić.
Nezaboravno iskustvo u Iranu po-
nukalo ga je da nastavi istraživati kul-
turu Bliskog istoka. Posjećuje Tursku i
Siriju. “Neopisiva je toplina ljudi koju
sam osjetio u Iranu, Turskoj i Siriji. To
je sasvim drugi svijet i drugi koncept ži-
vota”, kaže Huseinagić. Njegovu zanese-
nost ljepotama Sirije nije mogao obuz-
dati pa se noću iskradao iz hotelske sobe
i šetao sokacima.
Prijelomni trenutak ozbiljnijeg bav-
ljenja kaligrafijom za Ediba Huseinagića
desio se 2002. godine, kada je u Kultur-
nom centru Islamske Republike Iran u
Sarajevu imao svoju prvu izložbu. “Tada
sam sebi postavio cilj da se ozbiljno po-
svetim kaligrafiji”, prisjeća se. Priliku da
svoje radove pokaže na međunarodnom
planu dobio je 2004. godine, kada biva
pozvan predstaviti ih na svjetskom festi-
valu kaligrafije u Teheranu. Prisustvo na
ovom događaju dalo mu je naročit elan i
samopouzdanje.

UČENIK ĆAZIMA HADŽIMEJLIĆA
“Kada je kaligrafija postala dio mene,
nije više bilo izlaza”, kaže Huseinagić.
Sazrijevajući kao kaligraf, shvatio je da
mu nedostaje samo još jedna stepenica.
Upoznavši profesora Ćazima Hadžimejli-
ća, prvorazrednog kaligrafa, otkrio je ka-
riku za upotpunjavanje svog stila i postao
njegovim učenikom. Nakon više godina
saradnje, Huseinagić upravo očekuje do-
bijanje kaligrafskog idžazeta (diplome)
od profesora Hadžimejlića za sulus i ta-
lik-pismo. Ovim činom ispoštovat će i
višestoljetnu tradiciju učenja kaligrafije
i nadovezati se na osmansku školu kali-
grafije, odnosno na istanbulske prvake
Hasana Çelebija i Alija Alparslana, ne-
kadašnje učitelje Hadžimejlića. Pored
spomenutog sulus i talik-pisma, Husei-
nagić samostalno vlada rejhani, divani,
rika i kufiepismom.
Odnos između učitelja i učenika za
Huseinagića je poseban i, prema njegovom
shvatanju, nadilazi uobičajeno prenošenje
znanja. Najsličniji je vezi između derviš-
kog šejha (muršida) i derviša (murida), a
bitan segment ove sprege jeste usul (put),
bez kojeg nema ni pravog kaligrafa. Edib
Huseinagić iskoristio je priliku osvrnu-
ti se na riječi njemačke profesorice bli-
skoistočnih studija Annemarie Schim-
mel, koja veli da se danas previše radi na
olakšanju polaznicima kaligrafije. Prema

74 2/6/2016 STAV