Page 31 - STAV broj 254

“Selam aljejkum, brate. Zaustavio sam granice, htijući ga pohvaliti, rekao sam kod Kumanova čiji su preci, na nesreću
te samo da te poseljamim. Vidim naše ta- da dobro govori srpski jezik. svih njih, igrom prilika i neprilika za-
blice i reko’: evo mojije insana”, obratio “Oprostite, gospodine, ne znam odakle glavili na područjima na kojima nisu ni
mi se kada sam otvorio prozor. ste, ali ja ne govorim srpski nego bosan- htjeli ostati? Zar nije vrijeme da se pre-
Bio je to Bošnjak koji je rođen i odra- ski”, postidio me je svojim odgovorom. ma njima ispravi nepravda i da budu po-
stao u Albaniji, radi u albanskoj polici- U nastavku razgovora saznao sam da vezani s dijelom tijela od kojeg su silom
ji, ali ipak bosanskohercegovačke tabli- je potomak bošnjačkih muhadžira koji su prilika udaljeni i ostavljeni da pate pod
ce smatra “našim”. Ustvari, našim ne za vrijeme Rankovićeve tiranije krenuli za raznim diktaturama?
smatra samo tablice nego i sve ono što Tursku i jednostavno “zaglavili” u Make- Ista je pitanja moguće postaviti i kada
je dijelom Bosne i Hercegovine i što Bo- doniji. Dio familije odlučio je nastaniti se u je riječ o Bošnjacima u drugim državama.
snu i Hercegovinu predstavlja. Krv nije Tetovu, dio u Skoplju, a njegov je pradjed, Odgovor na ova pitanja mogao bi biti jed-
voda, reklo bi se. da bi bio barem nekoliko kilometara bliže nostavan: Trenutno uređenje BiH i odnos
svojoj Bosni i svom Sarajevu, odlučio na- snaga na političkoj sceni ne dozvoljavaju ni
DOŽIVLJAJ DRUGI staniti se na području Kumanova. Još sam javljanje primisli o obavezi koju kao narod
Prilikom nedavnog putovanja u Re- saznao da oni i danas u kući govore samo imamo prema svojoj braći s kojima se sud-
publiku Sjevernu Makedoniju – državu bosanski, da su oduvijek znali da je to bo- bina poigrala na najmučniji način. Možda
za koju me vežu mnoge lijepe uspome- sanski i da makedonski počinju učiti tek u to i jeste tako. Međutim, ne smije ostati na
ne – odmah nakon prelaska granice, školi, a albanski u igri s komšijskom djecom. tom odgovoru jer se ti Bošnjaci osjećaju kao
nakon višečasovne vožnje, osjetio sam Ova dva doživljaja potaknula su me dio jedne nacije kojoj je središte u Bosni i
da bi mi dobrodošla kahva, ali nisam na razmišljanje, a razmišljanje – kako Hercegovini i ne smijemo ih se olahko odri-
imao denara. Zaustavio sam na prvoj to obično biva – iznjedrilo je brojna cati. Moramo učiniti korak dalje. Moramo,
benzinskoj crpki, ušao i radnika ne sta- pitanja, među kojim se posebno ističu kako su to naši preci radili tokom historije,
rijeg od dvadesetak godina zamolio da sljedeća: Po čemu na Bosnu i Hercego- prevazići prepreku za koju svi tvrde da je
mi razmijeni desetak eura. I, kako to vinu, uključujući i njeno državljanstvo, neprelazna i nerješiva. Moramo, kao i naši
biva, krenuo je razgovor. U jednom tre- veće pravo ima potpisnik ovih redova preci, biti dovitljiviji nego što trenutno je-
nutku, vođen logikom da se nalazimo od onog policajca Bošnjaka kod Tirane smo. I odlučniji. Moramo osmisliti način da,
samo nekoliko kilometara od srbijanske i Bošnjaka Semira na benzinskoj crpki ako ne možemo izdejstvovati državljanstva
za našu braću po genetskom kodu koji su
silom prilika ostali zarobljeni izvan matice,
Po čemu na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i njeno to barem bude jedan od strateških ciljeva
državljanstvo, veće pravo ima potpisnik ovih redova od naše politike, ali i da se snažnije poveže-
mo s njima na kulturnom planu. Možda
onog policajca Bošnjaka kod Tirane i Bošnjaka Semira bi i najracionalnije bilo pojačati aktivno-
sti kroz nevladin sektor i poraditi na mreži
na benzinskoj crpki kod Kumanova čiji su preci, na bošnjačkih kulturnih zajednica. Bošnjačka
nesreću svih njih, igrom prilika i neprilika zaglavili na zajednica kulture “Preporod” vjerovatno je
najbolja platforma za takvu inicijativu koja
područjima na kojima nisu ni htjeli ostati pretendira jačati veze. Na nama je. n

STAV 16/1/2020 31