Page 39 - STAV broj 407
P. 39

POSEBICE I DJELOMICE NAČINJENI JEZIČKI EKSCES

           Upliv ili utjecaj tipičnih kroatizama svakodnevna je pojava u bh. javnom   da sami govornici bosanskog jezika upadaju u zamku jezičkog sa-
           prostoru, “posebice” u prostoru koji se dominantno koristi bosanskim   moporobljavanja, čemu značajno doprinose i mediji, što svjesno, što
           jezikom. Takva je situacija s prilozima tipa djelomice, posebice. Prije   nesvjesno. Naravno, nijedan jezik nije imun na utjecaj leksike drugih
           nego što se šta drugo kaže, treba naglasiti da bosanska norma pre-  jezika, ali prihvatanje strane leksike može biti opravdano samo u slu-
           poznaje ove oblike kao standardne. U tome kontekstu treba također   čaju kada u datom jeziku ne postoji riječ kojom se pokriva određena
           razjasniti da je tvorba priloga sufiksom -ice ovjerena i prisutna u bo-  vanjezička realija ili mentalna slika, odnosno kada određena leksika
           sanskoj jezičkoj praksi, npr. pješice, sučelice, kriomice i sl., zbog čega   donosi neki novi sadržajni element značenja u jezičkom i vanjezičkom
           je nekada teško odrediti kriterije prema kojima će oblici s nekim sufik-  kontekstu. Bosanski jezik kroza svoju historiju upravo potvrđuje zna-
           sima biti proglašeni standardnim ili nestandardnim. Međutim, postoje   čajan utjecaj stranih leksičkih nanosa, što je njegova kulturno-histo-
           i oni oblici koji su nastali u hrvatskoj jezičkoj neologističkoj tvornici,   rijska realnost i političko-društvena okolnost. Tako, riječi posebice i
           koji se pretjerano “rabe” u hrvatskom javnom prostoru, namećući se   djelomice, iako su ovjerene u nekim bosanskim normativima, legiti-
           tipičnim kroatizmima. Treba istaći da je puristički pristup jeziku  legi-  mno se mogu zamijeniti, da ne kažemo izbaciti, riječima koje su već
           timan i da je jedan od načina realizacije tog purizma upravo putem   znatno duže vrijeme u bosanskoj jezičkoj praksi i tradiciji, kao što je
           neologizacije kojom se dati jezik čisti od stranih naslaga. To je pravo   posebno, za koju postoji u narodnom jeziku izraz mahsuz ili hasaten,
           jezičke zajednice koja se opredijeli za takvu vrstu jezičke politike. Isto   a prisutna je i riječ internacionalnog karaktera – specijalno. Riječ dje-
           tako, pravo govornika neke druge jezičke zajednice jeste da takve   lomice sasvim sigurno može se zamijeniti oblikom djelimično ili dje-
           oblike ne pušta u svoj leksički prostor te da štiti autentičnost svoga   lomično, iako je gramatički pravilniji drugi oblik.
           jezičkog identiteta. Međutim, kako smo svakodnevno svjedoci mali-  Nije potrebno činiti greške kada za to nema potrebe, kako bi rekao
           gnih tendencija kroatizacije bosanskog jezičkog terena, primjetno je   epski pjevač: “Što me turčiš, kad potrebe nije!”


           PRIJE ILI POSLIJE KRISTA

           U periodizaciji velikih historijskih epoha   Drugo je pitanje koliko se u našoj jezičkoj   trebala bi glasiti prije nove ere ili nove ere.
           općeprihvaćena je podjela na vrijeme prije   tradiciji koriste ovakve konstrukcije i kako   Živimo, dakle, u 21. st. n. e. A kada govo-
           nove ere i vrijeme nove ere. Razdjelnica za   će se u budućnosti mlađe populacije koje   rimo o tome, treba napomenuti i to kako
           ova velika razdoblja u historiji čovječanstva   pripadaju bosanskoj jezičkoj tradiciji odno-  se pišu skraćenice za ovaj period. Prema
           jeste rođenje Isusa Krista, odnosno Hrista,   siti prema njoj, s obzirom na to da takve   Pravopisu bosanskoga jezika iz 1996, sin-
           odnosno poslanika Isaa, a. s. Šta se, naime,   generacije nerijetko nesvjesno preuzimaju   tagma “prije nove ere” piše se kao pr. n.
           u navedenoj periodizaciji čini zanimljivim?   jezičke obrasce. Ponavljajući činjenicu da   e., dok se razdoblje “nova era” piše kao n.
           Ono što zapada za oko jeste konstrukcija   se radi o jezičkoj tradiciji i jezičkoj slobodi   e., ili latinski anno Domini, tj. A.D. Uzgred,
           koja se može naći velikim dijelom na inter-  izbora te da to niko nema pravo osporava-  govoreći o ovim odrednicama vremena,
           netskim stranicama hrvatske provenijencije   ti, neće biti naodmet kazati kako bi se ova   nije zgoreg spomenuti da se u hidžretskom
           u kojima stoji oznaka za period: prije Krista   historijska razdjelnica na epohe trebala   kalendaru odrednica kojom se određuje
           ili poslije Krista. Naravno, takva periodizacija   upotrebljavati u bosanskoj jezičkoj praksi.   muslimansko računanje vremena prema
           i nominacija proizlazi iz zapadnoevropskoga   Prema podacima koje daju naši normativi,   Lunarnom kalendaru označava izrazom
           kulturno-civilizacijskoga kruga, što je po-  kao i prema ustaljenoj jezičkoj praksi, na-  “po Hidžri”, odnosno skraćenicom po H.
           sve razumljivo i ne treba dovoditi u pitanje.   vedena konstrukcija u bosanskom jeziku   ili A.H., što znači anno Hagire.


           RAZBIJANJE SUPSTANTIVNE SINTAGME ILI: OD NAŠEG SE CARA ODMETNUO

           U javnom, ali i u naučnom diskursu bosanskog jezičkog prostora   i gramatički opisano kao ispravno. Međutim, kako je već kazano,
           sve više koristi se / sve se više koristi razbijanje različitih vrsta   pošto jezik ima i simboličku funkciju, dobro bi bilo izbjegavati one
           sintagmi. Možda su čudne one u kojima se razbija supstantivna   koji su isforsirani u hrvatskoj jezičkoj praksi, iako, posebno treba
           sintagma, npr. ovaj tekst: U ovom se tekstu skreće pozornost   napomenuti, to ne znači da je ova pojava samo karakteristična
           vs. U ovom tekstu skreće se pažnja; očeva kuća: U očevoj je   za hrvatski jezik, ali bi bilo bolje u datim konstrukcijama koristiti
           kući bio sakriven vs. U očevoj kući bio je sakriven; to mjesto: Na   se “neutralnijim”, koji su istovremeno i upotrebno ovjereni i gra-
           tome se mjestu treba voditi briga vs. Na tome mjestu treba se   matični i normativno propisani: U bosanskom jeziku supstantiv-
           voditi briga itd. Norma nas bosanskog jezika uči, pardon, norma   ne sintagme mogu se razbijati, a ne:  Supstantivne sintagme se
           bosanskog jezika uči nas da se enklitike u tzv. obaveznom redu   mogu, ili: U bosanskom se jeziku... Na kraju, da napomenemo da
           riječi povlače prema početku rečenice, razbijajući čak i supstan-  je razbijanje navedenih sintagmi u historiji našeg jezika razvijano
           tivne sintagme. Zato nisu preporučene konstrukcije kao što su:   pod utjecajem usmene poetske formule, tj. principa deseterač-
           *U ovom tekstu se skreće pažnja; *U očevoj kući se skrivao; *Na   koga stiha usmene poetske provenijencije, gdje je bilo važno da
           tome mjestu se skrivao; *U naš grad je stigao itd. Gore spome-  se slogovi uklapaju u metričke kalufe u obrascima četverec +
           nuti primjeri tipa: U očevoj su kući bili ili: U očevoj kući bili su...   šesterac, kako to npr. pokazuje jedna bosnevijska (alhamijado)
           normativno su prihvatljivi. Međutim, zbog činjenice da jezik ima   pjesma Umihane Čuvidine: “Od našeg se cara odmetnuo”, ili u
           i simboličku funkciju, u biranom bosanskom jeziku bilo bi bolje   primjerima iz nekih epskih pjesama Hörmannove zbirke usme-
           upotrebljavati, a ne u biranom bi bosanskom jeziku, a posebno   ne epike: “V’jeću čine, paše i veziri / na koju će ruku udariti...” Ili:
           ne u biranom bosanskom jeziku bi bilo bolje... Dakle, najbolje je   “Svu će našu vojsku pozobati...” Zbog toga, iako neki procesi
           “u biranom bosanskom jeziku trebalo bi”, jer se enklitika veže za   na prvi pogled mogu izgledati uvezeno, treba znati da je bosan-
           toničnu riječ uz koju gramatički stoji. Treba posebno istaći da raz-  ski jezik u toku svoga historijskog razvoja već apsorbirao, pa se
           bijanje navedenih sintagmi ne samo da nije preporučljivo, već je   stavovi u vezi s time trebaju promišljeno donositi.



                                                                                                   STAV 23/12/2022 39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44