Page 42 - STAV broj 407

DRUŠTVO

U Stocu naučni skup “Učenje Mevlane Dželaluddina Rumija i
izazovi savremenog svijeta”

KOLOSALNA PRAKSA

SUFIZMA I ŽIVA ISLAMSKA

DUHOVNOST HERCEGOVINE

“Filozof će reći: Meni pripada Mevlana i njegovo učenje, sufija će reći: On je naš pir i nama je
najpreči, pjesnik će reći: On je majstor našeg zanata, on je naš, Afganistanac, ili Perzijanac će reći:
On je moj – rođen je u mojoj državi, pisao je na perzijskom jeziku. Turčin će reći: On je moj – živio
je, djelovao i ukopan je u mojoj državi. Svima im je Mevlana odgovorio: Pola me je iz Arabije, pola

iz Perzije. Onda se možemo i mi uključiti, reći ćemo: Hej, on je Rumi, šta je Rum nego zapad, zar
Bosna nije bila Rumelija, a vaš tamo kraj Anadolija? Njegov nadimak Rumi govori da je bliži nama
nego vama. I zato se Mevlana ne može svojatati”, kazao je šejh Brzina.

Piše: Hasan EMINOVIĆ Na skupu su učešća uzeli eminentni je u povodu Šebi-arusa, datuma preselje-
bosanskohercegovački naučnici, među nja Mevlane Dželaludina Rumija.
entar za istraživanje i unapređe- kojima su bili hafiz dr. Nevad Kahteran,
nje kulturne i duhovne baštine prof. dr. Nihad Čamdžić, mr. Edhem ef. PUTOVANJE PO DEREDŽAMA
u Bosni i Hercegovini u subotu Čamdžić, doc. dr. Elvir Musić, dr. Senad VLASTITOG BITKA
C17. decembra u Stocu je organi- Hasanagić, prof. dr. Amina Šiljak-Jesen- U svojstvu izaslanike reisul-uleme
zirao jedanaesti po redu naučni skup pod ković, Irfan Gazdić, mr. Zajim Kruško, IZ u BiH dr. Huseina ef. Kavazovića,
nazivom “Učenje Mevlane Dželaluddi- prof. Emrah Seljaci i istanbulski prof. Mi- skup je otvorio zenički muftija dr. ha-
na Rumija i izazovi savremenog svijeta”. kail Turker Bal. Naučni skup organiziran fiz Mevludin ef. Dizdarević. On se re-
ferirao na raskošnu intelektualnu, du-
hovnu, kulturnu baštinu muslimana u
Hercegovini koja je posljednjih decenija
pretrpjela dramatična iskustva. Histori-
ja Hercegovine bilježi trenutke ponosa i
slave, ali i trenutke gorčine i suza. Drago
mi je da je prepoznatljiva duhovnost i
učenost Hercegovaca i dalje živa i da se
materijalna baština intenzivno obnavlja.
Tekija u kojoj se održava ovaj skup mate-
rijalno je i vidljivo svjedočanstvo takvih
napora”, kazao je muftija Dizdarević.
Tumačeći kur’anske ajete o čovjeku
koji je stvoren u najljepšem obliku pa
potom vraćen do potpunijeg pada, Diz-
darević je naveo tumačenja koja, zapravo
tretiraju istinsku dramu između dva pola
ljudske egzistencije: slabosti i moći, mla-
dosti i snage, ljepote i ružnoće, iskrene
vjere i nevjere, čvrste moralnosti i moral-
ne nakaznosti. “Možemo kazati da ljud-
ski život jeste egzistencijalna drama koja
se kao klatno odvija između ovih polo-
va. Da bi čovjek ostao čovjekom, da bi
postao čovjekom, jer se ne rađa takvim,
nego se postaje odgojem i obrazovanjem,
i da bi u sebi otkrio melekansku narav,

42 23/12/2022 STAV