Page 73 - STAV broj 386

činili su: tamburi, pandatifi, ivice pro- koja je isto tako došla s Istoka i ovdje po- preovladavale su vazne i ibrici iz ko-
zora, mihrabi, mimberi i mahvili. primila domaće folklorne elemente, a jav- jih izrastaju stabla čempresa ili jabla-
ljala se u vidu stiliziranih voćnih i dru- na, grožđa, jabuke ili neko drugo voće.
KALIGRAFSKE DEKORACIJE gih stabala. Najizražajniji primjer takve Boje su bile harmonične i izbjegavani su
Drugi vid dekoracije odnosio se na floralno-realistične umjetnosti u Turskoj snažniji kontrasti. To je bila umjetnost s
kaligrafiju i ona je u džamijama uvijek primjećujemo u Sultan Muratovoj džamiji lokalnim shvatanjem lijepog i skladnog.
imala precizan semantički značaj kao i u Edirneama iz 1436. godine, što može Takva produkcija bila je vidljiva diljem
snažno umjetničko dejstvo koje je možda biti početna tačka za razumijevanje ono- hercegovačkih gradova. Ovaj pristup nije
prevazilazilo i samu ornamentiku. Obič- ga što će se kasnije pojaviti kod nas, pa zaobišao ni Bosnu, a bio je primjetan na
no su na tamburu ili zidu iznad mihraba slične primjere možemo vidjeti i u našoj nekoliko sarajevskih džamija. Ipak, naj-
ispisivana imena: prvo Božije ime Allah, zemlji i vrlo moguće da su primjenjiva- značajnije primjere pronalazimo u Sulej-
a zatim i ime poslanika Muhammeda, a. ni veoma rano i kao takvi se začuđujuće man-pašinoj džamiji, ili Šarenoj džamiji
s. Gotovo u pravilu, riječ je o veoma tran- zadržali sve do 19. stoljeća. u Travniku, izgrađenoj 1815. godine. Iz te
sparentnim i umjetnički rafiniranim kali- Kako navodi Nihad Čengić, “ta po- godine potječe i većina njenih slikarskih
grafskim kreacijama. Međutim, i ta vrsta sebnost lokalnog ukusa najprepoznatlji- dekoracija, a ono što je specifično jeste da
dekoracije stradala je i danas otkrivamo vija je na stilizacijama stabla, tj. raznog se one nalaze i na vanjskoj fasadi.
samo njene ostatke. Posljednji veliki drveća koje je, kao motiv, karakterizira- Fokus oslikavanja unutrašnjosti Šarene
projekt kaligrafskog oslikavanja zidova lo skoro sve džamije 16. i 17. stoljeća, a džamije bio je usmjeren na popunjavanje
izveo je Rakim Husein Islamović u Gazi u Hercegovini se interpretiralo sa konti- prozorskih međuprostora i okvira prozora
Husrev-begovoj džamiji 1885. godine. nuitetom, sve do potpunog jenjavanja u različitim stiliziranim vegetabilnim moti-
Radilo se o nekoliko desetina kaligraf- modernim vremenima. Nije samo po sebi vima u fresko-tehnici. Majstor je osnovni
skih zapisa, a sačuvana su samo dva na slikanje stabla taj lokalni originalitet, jer crtež urezivao oštrim predmetom u svjež
ulaznom portalu. Osim zidne kaligrafije, malter, a zatim je nanosio bojeni sloj. Na
džamije su ukrašavane i levhama, među Veći dio bosanskih džamija taj se način boja integrirala u samo tki-
kojima su neke, zbog svojih dimenzija, vo maltera, što je omogućavalo njenu po-
očito bile namjenski rađene za velike 16. stoljeća oslikavan je u stojanost i dugotrajnost. Slike čempresa
prostore kao ona koja se i danas nalazi u rumi i hatai stilu, a vrhunac (možda i jablana) i stabala s plodovima u
Begovoj džamiji, a čiji je autor Mehmed- Šarenoj džamiji veoma su elegantne, ra-
beg Kapetanović Ljubušak. takvog pristupa mogli smo đene sigurnom rukom i linijski veoma
dobro izvedene, s prefinjenim osjećajem
OSLIKAVANJE SULEJMANIJE DŽAMIJE vidjeti u Aladži džamiji u za detalj. Iako je u pitanju “realistična”
Hronologiju zidnog slikarstva iz Foči do njenog rušenja 1992. umjetnost, u smislu da prepoznajemo
osmanskog perioda na našem području ono što vidimo, ona je prožeta maštom i
možemo pratiti od prve polovine 16. sto- godine. Vjerovatno su i ovu apstrahiranjem. Pogotovo privlači boje-
ljeća i izgradnje prvih velikih monumen- džamiju oslikavali domaći na skala koja je u potpunosti usaglašena i
talnih džamija, pa sve do zadnjih godina harmonizovana. Nigdje ne primjećujemo
19. stoljeća. Postoje ozbiljni argumenti da majstori. Osim unutrašnjeg preeksponiranja i nepotrebne akcente.
su većinu tog oslikavanja uradili domaći dekora, Aladža je imala i Grane stabljika s voćem formiraju in-
majstori, koji su afirmaciju tražili i izvan teresantne isprepletene likovne strukture
naših granica. U 16. st. se u osmanskim oslikane zidove u trijemu. To i odraz su lirskog dekorativizma. Ono što
izvorima često bilježe imena slikara pori- je bila veoma sofisticirana je Aladža sa svojim izvanrednim slikar-
jeklom iz Bosne koji su radili u Turskoj, stvom predstavljala za 16, to Šarena dža-
kao i datumi njihovih djelovanja. umjetnost koja nije zaostajala mija definitivno predstavlja za 19. stoljeće.
Imena bošnjačkih slikara posebno se za najboljim istanbulskim Na sličnoj matrici nalaze se i dekoracije u
dovode u vezu s oslikavanjima Sulejma- Čekrekči Muslihudinovoj džamiji u Sa-
nije džamije i njene kulije. Jedan podatak ostvarenjima tog doba. rajevu, koju je 1871/72. oslikavao poznati
ukazuje da su u periodu od 27. marta do sarajevski majstor Mustafa Faginović. Ta-
30. septembra 1557. godine na oslikavanju je ono prisutno u različitim krajevima, lasasti floralni friz, koji obuhvata čitavu
Sulejmanije džamije i drugih objekata kulturama i epohama. Kao likovni motiv džamiju, biljke i cvjetove koji izrastaju
radili (pored kršćanskih) muslimanski i arhaičan simbol ističe se još u umjetnič- iz ibrika, idu u prilog tvrdnji da je zidno
umjetnici iz Istanbula, Karamana, Edir- kom izrazu u srednjovjekovnoj Bosni, a slikarstvo u osmanskom periodu u Bosni
nea i Bosne. Prema tome, uloga naših prisutan je i kod Osmanlija. Ustvari, ve- bilo dobrim dijelom okrenuto realističkom
umjetnika u vremenu kada se prosječ- oma je autohton način na koji su slikana ili blago stiliziranom cvjetnom obrascu
nost nije tolerirala nesumnjivo je bila ta stabla, a zanimljiva je njegova lokalna predstavljenom kroz različite kompozi-
veoma značajna. masovna primjena i metamorfoza u ra- cije i kombinacije, ostavljajući suptilan i
zličitim stilskim epohama. Ovaj likovni nenametljiv dojam na posmatrača.
SPECIFIČNOST BOSANSKOG STILA I motiv u svojoj jednostavnosti protkan je
ŠARENA DŽAMIJA U TRAVNIKU estetskom profinjenošću i simbolikom, PRIMJERI IZ 16. STOLJEĆA
Inače, ornamentika je u našim dža- pa iznenađuje koliko je ornamentalno Osim ovoga, u bosanskim džamijama,
mijama bila veoma bogata i raznovrsna. efektan i univerzalno dopadljiv”. pogotovo u 16. stoljeću, bili su prisutni
Prema Zdravku Kajmakoviću, ona se mo- Prema tome, postojala je tendencija i rumi i hatai stilovi oslikavanja, koji
gla podijeliti na onu koja je bila direktno i sklonost prema blago stiliziranim rea- vode porijeklo iz safavidske, odnosno
prenesena iz Male Azije i koja predstavlja lističnim motivima koji su kroz utjecaje osmanske umjetničke škole. Rumi stil
perzijsku stiliziranu dekoraciju (rumi stil sa strane i domaći afinitet dobijali jednu podrazumijevao je dinamičan, spiralan,
op. a.), te na rustičnu biljnu ornamentiku, zaokruženu cjelinu. U takvoj umjetnosti vitičasti isprepleten biljni ornament, bez

STAV 29/7/2022 73