Page 71 - STAV broj 386

riječ onoga što se dogodilo bošnjačkom U predstavljanju zbirke, pored modera-
narodu i domovini Bosni i Hercegovini torice Halide Brkić, učestvovala je i dr. SREBRENICA –
u minulom ratu”. U svom osvrtu na Po- sc. Almira Džanić, profesorica bosanskog RANJENA PTICA
njevićeve stihove Salihović prepoznaje jezika i književnosti na Pedagoškom fa-
nesvakidašnje opise srebreničkih šehida kultetu Univerziteta u Bihaću.
koje pjesnik naziva “suzama s Bosninog “Za Dževadovu zbirku može se kazati Bosna,
lica, džennetskim pticama i džennetskim da ona nije samo književno-umjetničko Srebrenica,
cvijećem”, njihovu krv “lijepom rijekom djelo već i historijsko-umjetnički doku- Devedeset i peta –
džennetskom”, a zločince i dželate nevi- ment. Ona na poetski način progovara o Utihnuo dječiji plač
no umorenih srebreničkih civila “crnim onom što se desilo u Srebrenici i na taj I cvrkut ptica,
dušmanima, crnim gavranovima, polu- način srebreničku tragediju čuva od za- Oko duše i srca
djelim zvijerima, neljudima”. borava. Zbirka ima dva motivska kruga, a Bodljikava žica.
Svaka od recenzija prožeta je brižlji- kao njeni akteri pojavljuju se i mrtvi i živi, Utihnuli sa džamije ezani –
vom saosjećajnošću prema srebreničkim koji na sebi svojstven način komunicira- Srušeni minareti.
žrtvama i svemu onome što Srebrenica ju. Pokazuju to pjesme u kojima majka u Da se svetim, ne daju mi
znači za civilizirani svijet. U napisanim snovima razgovara sa svojim sinovima. A Iz Kurana ajeti.
recima autori recenzija pohvalno su se patnja majke za svojim djetetom od pam- Ja sam Bošnjak,
izrazili o Dževadovoj zbirci, koja, na svoj tivijeka je izazivala najveću moguću emo- Neću da se svetim,
način, njeguje “kulturu sjećanja”, kao ciju. Znaju to sve majke, koje posjeduju Neću da zaboravim!
što to čine i djela mnogih drugih autora, bezgraničnu ljubav prema svojoj djeci i Uvijek ću da pamtim,
čuva od zaborava sjećanje na veliku tra- koje se ježe i na samu pomisao da bi se Sve dok sam živ,
gediju bošnjačkog naroda u Srebrenici i njihovoj djeci nešto ružno moglo desiti. Dok hodim
njenoj okolini. Sve motive autor uokviruje vlastitim do- Po zemlji Bosni,
U recenziji Sameta Oztürka između življajima kako to samo umjetnik zna i Da se zna ko je kriv!
ostalog se navodi: “Ove pjesme Dževa- umije”, kazala je Džanić, stavljajući na- Bosna,
da Ponjevića stoje pred nama kao blaga glasak na Dževadove pjesme o nekoliko Srebrenica,
utjeha pred ovim nedostatkom osjećaja srebreničkih majki – Fati, Hajri i Hatidži Devedeset i peta –
takozvane civilizacije. Intenzitet emoci- – koje bi, kako kaže, kao i ostale srebre- Bošnjaci dušmanima meta.
ja skriven je između ovih stihova koji se ničke majke, svim Bošnjacima trebale biti Ne zaboravi, Bošnjače,
dotiču svakog detalja najstrašnijih godi- trajni uzor snage i izdržljivosti, ponosa i Majku koja još nema
na koje je Srebrenica proživjela, podsjeća dostojanstva, te borbe za istinu i pravdu. Sinov mezar,
nas na sve što ne treba zaboraviti: vlastitu Sve su one, kazala je, najpozvanije osobe Da mu uči Fatihu
historiju, svoju geografiju, vlastitu kultu- za držanje časova historije na ovu temu. I da nad njim plače.
ru i nas same.” U lingvističkoj analizi promotorica
I u svojim ranijim poetskim radovima Džanić iznijela je i podatke o najfrekven- u Srebrenici jesu pravda za žrtve, kazna za
Dževad Ponjević pokazao se kao pjesnik tnijim riječima koje donosi ova zbirka, pri zločince, a pomirenje za buduće generaci-
toplog i senzibilnog izraza. Stih mu je čemu je istakla: “Ako se na ovoj zbirci pri- je koje budu spremne suočiti se s istinom
emotivan i pitak, a poetski uraci ispunjeni mijeni jedna analiza kojom se bavi ‘mate- o genocidu. Znači, oprost nikada za one
patriotskim, zavičajnim, ali i ljubavnim matička lingvistika’, onda se može kazati da koji su odgovorni za sve ono što se desilo
temama i motivima. Međutim, svoju po- se u Dževadovoj zbirci kao najfrekventnije u julu 1995. godine.”
etsku osjećajnost za ljudsku patnju, bol riječi pojavljuju one koje opisuju smrt i Završni dio izlaganja profesorica Dža-
i tugu Dževad je posebno ispoljio u pje- patnju. U tom smislu dominiraju riječi sin, nić posvetila je značenju riječi genocid,
smama o Srebrenici. Možda i ponajbolji majka, suza, šehid, džennet, krv, zaborav, otac koja se u Dževadovoj zbirci pojavljuje
primer kojim pokazuje kristalnu jasnoću i smrt. Riječ sin pojavljuje se čak 107 puta, osam puta. “Svaki Bošnjak i svako onaj ko
vlastitog izraza i jednostavnost poetske i to uvijek kao onaj koji je mrtav, potom se identificira s bolom žrtava Srebrenice
poruke nalazimo u pjesmi pod nazivom majka i suza s po 32 puta, šehid 20 puta i riječ genocid bi trebao što više izgovara-
“Nijemi eglen majke i sina”. sl. U analizi koju sam radila zastala sam ti. Svjedoci smo da živimo u okruženju
kod riječi oprost, koja se pojavljuje samo u kojem se ova riječ na sve način poku-
STALNO ISTICATI RIJEČ “GENOCID” jednom, što je, po mom mišljenju sasvim šava potisnuti, izbaciti iz javne upotrebe,
Prva promocija zbirke U Srebrenici očekivano. To me, ustvari, i navelo da se iz medija i slično. Dakle, kad god se spo-
ostavih srce svoje održana je 23. jula 2022. zapitam da li se ovi zločini uopće mogu mene Srebrenica, treba spomenuti i riječ
godine u Bužimu, a u organizaciji Bošnjač- oprostiti. Na kraju sam zaključila da ne genocid. Posebno se to odnosi na one koji
ke zajednice kulture “Preporod” Bužim. mogu. Jedine adekvatne riječi za Genocid rade u procesu obrazovanja. Jer samo na
taj način, uz osviještene i odgojene ge-
neracije u budućnosti, možemo se nadati
Dževad Ponjević rodio se 1979. godine u Vr- da se nikad više neće desiti novi genocid.
hovskoj kod Bužima. Osnovnu školu završio je Bilo kome, pa ni nama Bošnjacima”, za-
u Crvarevcu, a Opću gimnaziju u Velikoj Kladuši vršila je Almira Džanić.
1999. godine. Visokoškolsko obrazovanje ste- Posebno zadovoljstvo autor Ponjević
kao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost osjeća zbog činjenice što se njegov prijatelj
Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Po- Emin Čutura založio da ova zbirka bude
eziju piše od srednjoškolskih dana. Od 2019. prevedena na turski jezik. Dodao je kako
godine zaposlen je kao novinar na Radio-tele- postoji inicijativa da se ova knjiga objavi
viziji Unsko-sanskog kantona. i u Turskoj, kao i to da bude prevedena
na njemački i engleski jezik. n

STAV 29/7/2022 71