Page 70 - STAV broj 386
P. 70

KULTURA



          Nova stihozbirka Dževada Ponjevića

          KNJIGA KOJA NE OSTAVLJA



          PROSTOR ZA OPROST





          “Ako se na ovoj zbirci primijeni jedna analiza kojom se bavi ‘matematička lingvistika’, onda se
          može kazati da se u Dževadovoj zbirci kao najfrekventnije riječi pojavljuju one koje opisuju smrt
          i patnju. U tom smislu dominiraju riječi sin, majka, suza, šehid, džennet, krv, zaborav, otac i smrt.
          Riječ sin pojavljuje se čak 107 puta... riječ oprost pojavljuje se samo jednom.”


          Piše: Amir SIJAMHODŽIĆ


                 akon dvije stihozbirke – Behar
                 iz moje avlije (2014) i 101 otku-
                 caj srca (2016) – svojim poetskim
         Nradovima ponovo se oglasio pje-
          snik i novinar Dževad Ponjević. Riječ je
          o zbirci poezije pod nazivom U Srebreni-
          ci ostavih srce svoje, objavljenoj u izdanju
          Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”
          Bužim. Iako se Ponjević i u ranijem pje-
          sničkom opusu doticao Srebrenice, ovog
          puta u cijelosti se posvetio ovoj temi kao
          simbolu stradanja i genocida nad Boš-
          njacima Srednjeg Podrinja, ali i ostalih
          dijelova Bosne i Hercegovine, na kojima
          su u toku Agresije na Republiku Bosnu
          i Hercegovinu organizirani i provede-
          ni najteži zločini koje pamti Evropa od
          Drugog svjetskog rata. Posebna dimen-  turski jezik bio zadužen Emin Čutura.
          zija ove zbirke jeste ta što je ona urađena   Dizajnersko oblikovanje knjige uradio je
          dvojezično, na bosanskom i na turskom   Nihad Talić. Knjiga je printana u štam-
          jeziku, a što je u startu preporučuje broj-  pariji “Grafis” u Cazinu.
          čano velikoj čitalačkoj publici.
            Zbirka U Srebrenici ostavih srce svoje   ODLAZAK U POTOČARE I PRVI STIHOVI
          sastoji se od 22 poetska teksta, koji su,   O SREBRENIČKOJ TRAGEDIJI
          svaki za sebe, tužni umjetnički omaži o   Dževad Ponjević posjetio je Srebrenicu
          Srebrenici, o nevino umorenim žrtvama,   prvi put 11. jula 2010. godine. Kako kaže,
          o bolu i patnji preživjelih majki, sestara,   više od sedam stotina zelenih tabuta, čiji
          supruga, djece, rodbine, o tragediji koja je   je ukop obavljen te godine, na njega su
          svojom razmjerom zasjenila sav humani-  ostavili jeziv dojam. Od tada je počeo s
          zam ovog svijeta. “Moje ime je Srebreni-  pisanjem stihova o Srebrenici, što je na
          ca”, “Srebrenica – suza s Bosninog lica”,   kraju rezultiralo i prvim pjesmama, a ove
          “Srebrenički vapaj”, “Rapsodija smrti”,   godine i cijelom stihozbirkom.   ucviljenih majki čuju se Srebrenicom
          “Moj dragi babo”, “Gdje si, mili sine”,   “Srebrenica je postala jedan veliki   dok se pune novi kaburovi. Bosnom se sa
          “Besjeda sina šehida”, “Srebrenička mo-  bosanski šehitluk. Srebrenica je bolom   suzama ore hiljade glasova, stapajući se
          litva”, “Rajske ptice”, uz pjesme o nani   uramljena i suzama natopljena slika, da   samo u jednu molitvu – da se ne ponovi,
          Fati, majkama Hajri i Hatidži, samo su   vazda podsjeća na najveći genocid posli-  da se ne zaboravi Srebrenica”, zapisao je
          neke od pjesama koje donosi ova zbirka.   je Drugog svjetskog rata, da bude stalni   u uvodnom dijelu zbirke Ponjević.
          Recenziju zbirke potpisuju Amir Sali-  podsjetnik i sramotni odraz na licu Evrope   Amir Salihović, jedna od recenzenata,
          hović, Emin Čutura, Hatice Kübra Ton-  što je to dopustila. Srebrenica je bosanski   ističe da Ponjević “ovom zbirkom kroz
          gar, Mikail Türker Bal i Samet Oztürk.   veo natopljen nevinom bošnjačkom krvlju.   stihovanja, koja su kao vulkan iz njego-
          Lektorski dio posla obavila je profesori-  Ona je tragedija o stradanju, spašavanju   vog srca prodrla na površinu, želi ostaviti
          ca bosanskog jezika i književnosti Ami-  i preživljavanju jednog naroda iz kandži   amanet – podići nišan, biti brana zabo-
          la Žunić, dok je za lekturu i prijevod na   i okova dušmana i nečovjeka. Žalopojke   ravu što nam prijeti, živi svjedok i živa



         70  29/7/2022 STAV
   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75