Page 69 - STAV broj 214

Kao početnu tačku sabiranja umjet- a sasvim je logično upitati gdje se sve to Kod većine muzeja interna pravila ne
ničkih djela u osmanskom periodu, mo- nalazi, ako već postoji, jer se u sarajev- dopuštaju vanjsku saradnju, pa je otva-
žemo uzeti osnivanje Gazi Husrev-bego- skim muzejima malo toga može vidjeti. ranje depoa za gostujuće stručnjake go-
ve biblioteke (1537), u čijoj se vakufnami Nažalost, oko 95% tog blaga smješteno je tovo nemoguće. Loša kulturna politika i
naglašava potreba sakupljanja vrijednih u depoima, nedostupno je javnosti te za zatvorenost za sve one koji dolaze izvana
knjiga, s tim da se lična Husrev-begova sada ne postoji namjera da bude izloženo. dovela je do toga da sarajevski muzeji u
sklonost kolekcionarstvu možda može Iako velike kolekcije islamske umjetno- velikoj mjeri budu prekriženi za svjetsku
nazrijeti i kroz popis uvakufljene imovi- sti možemo naći u Zemaljskom muzeju, kulturnu i naučnu javnost. Konkretno,
ne koja je obuhvatala i umjetničke pred- Muzeju Sarajeva, Arhivu Sarajeva, Naci- islamska umjetnost, a pogotovo ona koja
mete. Ipak, sama biblioteka bila je od po- onalnoj biblioteci, Gazi Husrev-begovoj potječe s našeg podneblja, još nikada nije
sebne važnosti jer je s vremenom postala biblioteci, Gazi Husrev-begovom muze- bila obuhvaćena velikom izložbom, niti
konglomerat različitih rukopisnih zbirki. ju, Bošnjačkom institutu, i one manje u je objavljena bilo kakva ozbiljnija foto-
Drugi veliki val organiziranog i insti- Orijentalnom institutu, Historijskom monografija na tu temu.
tucionalnog kolekcionarstva u Bosni po- muzeju i Muzeju Stare pravoslavne cr- “Dobar” primjer toga jeste Zemaljski
činje formiranjem prvih muzeja, konkret- kve, niti u jednoj od ovih ustanova ne muzej. Iako nam se može učiniti da o Ze-
no, osnivanjem Zemaljskog muzeja (1888), postoji umjetnička procjena islamskih maljskom muzeju sve znamo, kompletan
koji uskoro postaje i najveća riznica um- predmeta, a svakako je problem i nedo- obim i sadržaj njegovih zbirki prilično
jetničkog blaga svih naših naroda. Ovaj statak stručnog kadra, prije svega histo- je nepoznat ne samo široj javnosti već
muzej bio je urnek za osnivanje i ostalih ričara umjetnosti specijaliziranih upravo i stručnjacima. Zvuči paradoksalno da
institucija i muzeja u Sarajevu, prije svega za islamsku umjetnost. pored nekoliko miliona predmeta koji se
Arhiva Sarajeva (1948), Muzeja Sarajeva Imamo situacije da zaposlenici muze- čuvaju u ovom muzeju ljudi više-manje
(1949) i Orijentalnog instituta (1950). Sve ja često uopće nisu svjesni šta posjeduju. znaju samo za jedan – Sarajevsku hagadu.
navedene ustanove do svojih kolekcija do- Islamska zbirka u Zemaljskom muzeju,
lazile su na osnovu terenskog i arheološkog naprimjer, do te je mjere marginalizirana,
prikupljanja, otkupa predmeta ili poklona. Ovakva tvrdnja može izgledati zapuštena i “banovana” da mnogi svjet-
Nemoguće je ne primijetiti da se većina i fascinantna i nevjerovatna ski stručnjaci sumnjaju u to da ona uopće
umjetničkog blaga naše zemlje danas nalazi u isto vrijeme, međutim, postoji, a tek je nedavnim aktivnostima
u Sarajevu, dok se samo jedan manji dio došlo do toga da se konačno predstavi
čuva u lokalnim muzejima. Ovo posebno zasnovana je na činjenicama, jedan dio kolekcije safavidskih tepiha.
važi za islamsku umjetnost. Ukupno gle- a sasvim je logično upitati Ništa bolja situacija nije ni u ostalim
dajući, sarajevski muzeji “kriju” najveću gdje se sve to nalazi, ako već institucijama u kojima je primjetan hro-
kolekciju islamske umjetnosti u Evropi i ničan nedostatak želje za prezentacijom
jednu od najvećih u svijetu. Kada bismo postoji, jer se u sarajevskim i obradom islamske umjetnosti, iako kod
svo to blago sakupili na jednom mjestu, muzejima malo toga može većine ona predstavlja najvredniji dio mu-
niti jedna zgrada u Sarajevu ne bi bila vidjeti. Nažalost, oko 95% tog zeja. Zbog ovakve neracionalne politike,
dovoljno velika za smještaj, a procjena blaga smješteno je u depoima, najveći broj eksponata islamske umjet-
je da bi vam za nešto tako trebao objekt nosti sarajevskih muzeja nikada neće biti
površine tri sarajevske Vijećnice. nedostupno je javnosti te za predstavljen javnosti, što je u suprotnosti
Ovakva tvrdnja može izgledati i fas- sada ne postoji namjera da s praksama evropskih muzeja čija se sla-
cinantna i nevjerovatna u isto vrijeme, bude izloženo va upravo bazira na širokoj prezentaciji
međutim, zasnovana je na činjenicama, onoga što posjeduju. n

Zemaljski muzej

STAV 11/4/2019 69