Page 72 - STAV broj 382

KULTURA

Piše: Kenan ŠURKOVIĆ

zučavanje kaligrafije u Bosni imalo je
svoja različita polazišta. Bilo je mnogo
školovanih, ali i priučenih kaligrafa, a
Iu našim su se zbirkama sačuvala djela
i jednih i drugih. Međutim, danas nam je
poznato samo nekoliko škola koje su imale
veći utjecaj. Osim što se kaligrafija izučavala
u medresama, centri njenog širenja postaju
privatne radionice/škole koje su osnivane
od naših najboljih majstora. Čak su i se- Ali-efendija
lekcije učenika bile rigorozne. Svršenici tih Šerif
Faginović
škola postajali su ili samostalni umjetnici
ili uposlenici zvanične administracije gdje
se cijenilo njihovo umijeće lijepog pisanja.
Privatne kaligrafske škole vremenom
su postajale intelektualni kružoci gdje se Tri najznačajnije bosanske kaligrafske
intenzivno radilo na afirmaciji kulturnih
vrijednosti Bošnjaka. Isticali su se i poje- škole u 19. stoljeću
dinci. Tipičan primjer kulturnog radnika i
kaligrafa bio je Mehmed-beg Kapetanović
Ljubušak, čiji lik i djelovanje možemo svr-
stati i u likovnu i u književnu historiju naše BOŠNJAČKI
zemlje. Kaligrafske škole bile su i direktan
odgovor na novi obrazovni sistem koji je
tualno gledajući, bilo sve manje novih uče- KALIGRAFI BILI
potisnuo ovaj vid izučavanja umjetnosti. U
drugoj polovini stoljeća kaligrafija postaje
sve ekskluzivnija umjetnost jer je, procen-

nika. Ipak, ono što je izdvaja kao perjanicu
bošnjačkog duha u vremenu krize jeste izu-
zetan kvalitet i ogromna darovitost pojedinih SU SAMI VRH
umjetnika čiji su radovi predstavljali sam vrh
onoga što je kaligrafija uopšte mogla dati u
19. st. osnovali su, hronološki: Abdulah Ajni OSMANSKE
to vrijeme. Njihovi radovi po kvalitetu nisu
ni po čemu zaostajali za onim što se moglo
vidjeti u Istanbulu. Tri najznačajnije škole
Hasagić, Husein Rakim-efendija Islamović
i Ali Šerif Faginović. UMJETNOSTI

ABDULAH AJNI HASAGIĆ
O samom Hasagiću i njegovoj školi da-
nas znamo veoma malo, ali je izgleda upravo
ona bila indikator za osnivanje ostalih jer su U drugoj polovini stoljeća kaligrafija postaje sve ekskluzivnija
Hasagićevi učenici bili nastavljači kaligraf- umjetnost jer je, procentualno gledajući, bilo sve manje novih
ske tradicije i kasnije privatne nastave. Ha-
sagić je bio tajnovita ličnost, ali i centralna učenika. Ipak, ono što je izdvaja kao perjanicu bošnjačkog duha u
figura tadašnje umjetničke scene Sarajeva. vremenu krize jeste izuzetan kvalitet i ogromna darovitost pojedinih
Učitelj mu je bio hafiz Muhamed es-Sarayi.
Osim kaligrafije, bavio se i pjesništvom na umjetnika čiji su radovi predstavljali sami vrh onoga što je kaligrafija
turskom jeziku. Imao je nevjerovatan peda- uopšte mogla dati u to vrijeme. Njihovi radovi po kvalitetu nisu ni
goški talenat i sposobnost prenošenja zna-
nja ostajući vječni autoritet i za one učenike po čemu zaostajali za onim što se moglo vidjeti u Istanbulu.
koji su kasnije ostvarili uspješne karijere.
Poznavao je više kaligrafskih stilova
i bio majstor sitnog pisma. Osim talika, Čadordžiju i druge. Ostalo je još zabilje- HUSEIN RAKIM-EFENDIJA ISLAMOVIĆ
rukopise je prepisivao i s nesihom. Svo- ženo da je na zahtjev Topal Osman-paše Drugu značajnu školu osnovao je upravo
jim je učenicima izdavao idžazetname, a prepisao Kur’an i da je za to iz Istanbula Hasagićev učenik Husein Rakim-efendija
među njima naročito treba istaći: Huse- dobio honorar (vjerovatno od naručioca). Islamović, koji je rođen u Sarajevu 1839.
ina Rakim-efendiju Islamovića, Behau- Hasagić je umro u Sarajevu 1872. godine godine. Izgleda da je znanje i iskustvo ste-
dina Sikirića, Akifa Hadžihuseinovića ostavivši nemjerljiv utjecaj na kasniji ra- čeno u Hasagićevoj školi inspiriralo mladog
Muvekita, Sulejmana Čučka, Mustafu zvoj kaligrafije u našoj zemlji. umjetnika da svoje kaligrafsko školovanje

72 1/7/2022 STAV