Page 65 - STAV broj 179
P. 65

rušenja izvodio Alija Ačkar, i to s fesom         Ibrahim Kajan                              kojima smo slušali da su ih u našem vre-
na glavi, dok je u ime mahale Brankovac           Fotografija: Edin Gastan                   menu počinili ISIL-ovci. Kroz historiju
poslove nadgledao Ćamil Alagić. Kamen                                                        je zabilježeno više ovakvih prevrata kad
od džamije potpuno je zdrobljen, za što        armade. Tumačio im je da Osmanska dr-         ulogu mudrih i učenih preuzmu nedou-
je bila angažirana firma iz zapadne Her-       žava više ne stoji iza njih, po sporazumu     čeni i poluinteligentni.
cegovine, a šut odvezen da posluži kao         velikih sila na Berlinskom kongresu. Da       STAV: U knjizi Grad velike svjetlosti, Mo-
nasip lokalnih puteva.                         se sultan, u pitanjima Bosanskog ejaleta,     starske vedute jedno poglavlje posvetili
Mostarci su se tokom arheoloških iskopa-       više ništa ne pita – jer je pristao da Bosnu  ste muftiji Karabegu. Sad radite na novom
vanja prisjetili i anegdote s Ðurom Puca-      “privremeno preuzme” Austro-Ugarska.          djelu u kojem ćete obraditi život i smrt
rom Starim. Kažu kako je Pucar došao u         Ustanicima je muftija negativno odgovorio     muftije Karabega. Šta Vas je motiviralo
Mostar, a neki Mostarci požurili da doka-      na dva njihova zahtjeva: odbio je biti na     da pišete ovaj roman i koji je njegov cilj?
žu koliko su odani sistemu, pa mu rekli:       čelu pobunjenika (da bude emir dobro-         KAJAN: Moje interesiranje za mostar-
“Pogledajte, druže Stari, šta smo uradi-       voljaca) i odbio je zahtjev emira Alijage     skog muftiju Mustafu Karabega javilo
li od džamije!” Pucar im je odgovorio:         Hamzića da mu izda fetvu da se mogu bo-       se još prvom objavom priče, pa poslije
“Još porušite Stari most, pa da ostanete       riti “pod Allahovim bajracima”, jer “Bo-      i romana i drame Nedžada Ibrišimovi-
bez igdje išta!”                               sna više nema sultana kao zapovjednika”.      ća. Njegov Karabeg bio je i u formalnom
Lik i djelo muftije Karabega, nažalost,        U palači suda, Hukmetu, i ispred palače,      smislu novum: to je romaneskna struktu-
nisu dovoljno istraženi i predstavljeni        u dvorištu, ubili su petero ljudi “duhov-     ra koja rasprostire historijsku sliku, ali i
javnosti. Muftijinu biografiju napisao je      nog i upravno-političkog vrha”: mostar-       vremensku proceduru “kroz oči meleka”,
njegov učenik hafiz Abdullah Riđanović.        skog mutesarif-pašu, dvojicu kajmekama,
To je djelo obradio i priredio akademik        mostarskog kadiju i muftiju Karabega.
Omer Nakičević.                                Svirepost kakvom su mučeni i ubijani u
O muftiji i porodici Karabeg pisao je i        nekim elementima asociraju na zločine o
hercegovački hroničar Hivzija Hasan-
dedić, a Nedžad Ibrišimović dramu Ka-
rabeg, iz koje izdvajamo pasus: “Pretež-
noj sili se ne možemo oduprijeti i ja ne
znam kako to ne uviđate... Opremo li se,
oni će udariti, udare li, grad će uništiti
i spržiti i pri tome nećete stradati samo
vi nego će i mnogi drugi uzalud izginu-
ti. Na bigajri-hak. Svrhu nećemo postići
nikakvu... Da sve žrtvujemo što imamo i
da svi izginemo do jednog, sudbinu Bo-
sne i Hercegovine u ovom času nećemo
izmijeniti ni za dlaku. I ja ne znam kako
to vi ne vidite.... Ovaj rat nije farz, Allah
nam ga zabranjuje.”
Na Bošnjačkom kongresu 27. septembra
1993. godine u opkoljenom Sarajevu Ali-
ja Isaković u svom historijskom govoru
spominje muftiju Karabega riječima: “U
austrijskim okupacijskim nedoumicama
pojavljuje se umni muftija Karabeg i ra-
zularena mostarska svjetina.”
Knjigu o muftiji Karabegu piše dr. Ibrahim
Kajan, koji u razgovoru za Stav govori o
veličini Karabegove žrtve, zapostavljanju
muftije Karabega od strane istraživača i
institucija, te o svom romanu.
STAV: Šta je suština sukoba koji je
rezultirao ubistvom muftije Karabega i
da li mi danas svjedočimo sličnim zvjer-
stvima na nekim drugim područjima?
KAJAN: Svirepo ubistvo muftije mostar-
skog Mustafe Karabega odigralo se 2. au-
gusta 1878. godine od razjarene rulje koja
je nekoliko dana uoči dolaska 30.000 au-
strougarskih vojnika u Mostar “ustala”
protiv dolazeće sile. Muftija ih je uvjeravao
da njih nekoliko stotina, ili hiljadu-dvi-
je uvrh glave, nenaoružanih i neuvježba-
nih ustanika, nema nikakve šanse povesti
bitku protiv savršeno moderne, svjetske

                                                                                             STAV 9/8/2018 65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70